Aeroklub Prijedor jedini u RS održava školu jedriličarstva

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

jedrilica

Let jedrilicom je kao ptičiji ples na vjetru koji velikodušno nudi uživanje u pogledu na prirodne ljepote iz vazduha, ali može da bude i opasan i turbulentan kada se mirni oblaci pretvaraju u olujne.

Ovako na slikovit način let jedrilicom opisuje Milan Marković, direktor i instruktor letenja u Aeroklubu „Prijedor“, koji je iznjedrio pobjednike svjetskih kupova u padobranstvu i državne prvake u svim kategorijama koji su Prijedor i RS predstavljali na evropskim i svjetskim prvenstvima.

– Jedrilica leti na osnovu vertikalnog strujanja toplog vazduha i možete u vazduhu ostati duže od pet sati bez korišćenja motora, što pruža fascinantan osjećaj – kaže Marković i dodaje da su čari ovog sporta koji se poredi sa srodnim elitnim jedriličarstvom na moru brzina preleta i očaravajući pogled.

Zaljubljenici u visine pričaju da nema brige na koju neće zaboraviti kada sjednu u jedrilicu i prepuste se nebeskom prostranstvu.

– Nažalost, ovaj sport nije toliko popularan u BiH jer zahtijeva komplikovane organizacione pripreme, a nosi i rizik po zdravlje. Često se dešava da pilot leti na visinama oko 2.500 metara bez kiseonika, što prilikom dužeg boravka može izazvati fiziološke probleme – kaže Marković navodeći da je za jedan organizovani let jedrilice potrebno pet osposobljenih pilota koje mora odlikovati znanje i vrhunska psihofizička pripremljenost.

Članovi Aerokluba „Prijedor“ nebom krstare već 60 godina, a kroz školu jedriličarstva je od 2010. godine prošlo 80 učenika pilota.

– Klub trenutno broji 50 članova, dok u jedriličarskoj sekciji radi oko 20 pilota – kaže Marković.

Prijedor se može pohvaliti da je jedini grad u RS u kojem se može baviti ovim sportom.

– Sat zadovoljstva letenja jedrilicom košta 50, let avionom naplaćuje se 30, dok sa dobijenom dozvolom letenje jedrilicama godišnje košta oko 300 KM – kaže Marković ističući da pokrivaju samo trošak goriva jer ostale troškove subvencionišu Gradska uprava Prijedor i Vlada RS koji klubu doniraju novac za održavanje petnaestak vazduhoplova kojima raspolaže.

Obuka za dobijanje jedriličarske dozvole košta 3.000 KM i sastoji se od tri dijela – teoretske obuke, praktične obuke koja uključuje 70 letova i obuke do dozvole.

– Uslovi za dobijanje dozvole su 15 sati naleta i 50 kilometara samostalnog preleta, a sa dobijenom dozvolom i našom licencom piloti mogu letjeti bilo gdje u Evropi, u zavisnosti od iskustva – kaže Marković.

Gospodari neba sa sobom nose i mnoge anegdote, a Markoviću je posebno draga ona sa jednog takmičenja na kome su dva pilota sletjela na livadu sa plastovima sijena. Prvi pilot je nakon slijetanja sklonio jedrilicu i sačekao da mu se kolega pridruži. Ipak, kako je letenje nepredvidiv sport, drugi kolega je prilikom slijetanja krilom zakačio plast sijena pa se jedrilica okrenula i krenula u rikverc na rep. Nakon izlaska iz letjelice dobacio je kolegi da je bio u pravu kada je rekao da jedrilica može ići i u rikverc.

Milan Marković trenutno obavlja funkciju predsjednika Aerokluba „Prijedor“ i šefa škole jedriličarstva. Jedan je od deset instruktora jedriličarstva u BiH, a zaposlen je kao kontrolor letenja na banjalučkom aerodromu.

Letenjem je počeo da se bavi sa 15 godina, prvo na jedrilicama, a kasnije i u avionima. Ljubav prema ovom sportu naslijedio je od ujaka koji je nastradao 2007. godine u avionskoj nesreći u Trebinju.

Autor: Željka Kokot – Glas Srpske

Share.