Aktivno djeluje 30 nevladinih organizacija

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Lokalna administracija Prijedora je napravila registar nevladinih organizacija koje aktivno djeluju na području opštine i utvrdila da ih ima ukupno 30. „Mi do sada nismo imali sređen registar NVO sektora. Bilo je mnogo nejasnoća, kao i nekih neuređenih i neusklađenih odnosa koji su za sobom povlačili i razne priče, ali i spekulacije o tome koliko zaista ima nevladinih organizacija u Prijedoru i koja je njihova djelatnost. Nakon sastanka koji smo sa predstavnicima NVO u Prijedoru organizovali postalo je jasno da na području naše opštine aktivno djeluje 30 nevladinih organizacija, koje za svoj rad traže i podršku lokalne zajednice“, kazala je Ljiljana Babić, načelnik Odjeljenja za društvene djelatnosti u Prijedoru.

Ona je istakla da su nevladine organizacije i formirane kako bi bile korektor vlasti, ali da je u Prijedoru već uspostavljen dobar partnerski odnos između dva sektora.

„Prijedor je jedna od prvih opština u RS i BiH koja je i kroz lokalni budžet usmjerila dio sredstva za rad nevladinih i humanitarnih organizacija, te udruženja koja okupljaju nacionalne manjine“, dodala je Babićeva.

Kroz rebalans budžeta za NVO je izdvojeno 40.000 KM, a pomaže se i kroz implementaciju nekih od projekta u NVO sektoru.

„I u ovim kriznim vremenima ćemo novčano podržati one koji nastoje da pruže pomoć socijalno najosjetljivijim kategorijama stanovnika, poput invalidnih i bolesnih lica, osoba sa posebnim potrebama, zajednica nacionalnih manjina, mladih koji imaju dobre projekte i ideje i slično“, kazala je Babićeva, dodajući da bi neke od nevladinih organizacija koje imaju zajedničke misije trebalo da se udruže i apliciraju za zajedničke projekte.

Mada je lokalna zajednica pružila ruku predstavnicima prijedorskih nevladinih organizacija, još se ne zna ko je pravi finansijer pojedinih udruženja, a još manje koliko je novca za pojedine projekte završilo u nevladinom sektoru.

„To do sada nije bilo transparetno. Lokalna zajednica ima namjeru da i tu oblast finansiranja NVO sektora, da tako kažem, učini javnom i transparentnom. Istina došlo je i drugo vrijeme uređenja nevladinog sektora, jer sada strani donatori i vlade pojedinih zemalja, ukoliko žele da implementiraju projekte NVO u lokalnim zajednicama, prvo dolaze u opštinu i razgovaraju sa predstavnicima lokanih vlasti kako bi NVO sektor učestvovao u određenim projektima“, objašnjava Babićeva.

Ideju o transparentnosti svojih projekata zagovaraju i neke od nevladinih organizacija.

Emsuda Mujagić, predsjednica NVO „Srcem do mira“ iz Kozarca, kod Prijedora, smatra da je dosta vremena prošlo otkako su se nevladine organizacije pokušavale izboriti za svoje postojanje i adekvatan tretman u lokalnoj zajednici.

„‘Srcem do mira’ je udruženje koje je formirano još u ratu 1993. godine sa ciljem da pomogne izbjeglicama koji su bukvalno istjerani iz svojih domova. Po povratku smo radili na mirnoj reintegraciji povratnika u sredinama u koje su se vratili nakon rata. Tada je izostajala podrška lokalne zajednice NVO poput naše. Međutim, vremena su se valjda promijenila. Sada radimo na zaštiti ljudskih prava osjetljivih kategorija stanovnika i smatramo da su i u današnjem vremenu ljudska prava ozbiljno ugrožena“, kazala je Mujagićeva.

On je naglasila da takvu situaciju treba ispraviti i da će na tom insistirati uz pomoć lokalne zajednice.

U prijedorskoj administraciji smatraju da bi se kroz rad sa nevladinim organizacijama moglo više učiniti na otvaranju Prijedora prema građanima koji žive i rade u inostranstvu.

„Prvi put želimo da iskoristimo boravak građana iz dijaspore i da im predstavimo probleme sa kojima se suočavamo u zajednici. Na ovaj način ćemo stimulisati i investiranje u zajedničke projekte koji za cilj imaju brže i produktivnije zapošljavanje Prijedorčana iz kategorija povratnika, ali i domicilnog stanovništva, te izbjeglica i raseljenih lica“, kazala je Ljiljana Babić.

Share.