Broj razvoda u porastu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Broj brakorazvodnih parnica u Prijedoru se iz godine u godinu povećava i nešto bi trebalo hitno poduzeti, upozorio je Duško Milojica, predsjednik prijedorskog Osnovnog suda. U prvih pet mjeseci ove godine bračnu zajednicu je zasnovalo 142 Prijedorčana, dok je od početka ove godine do sada već zaprimljenih 70 novih tužbi za razvod. Tokom prošle godine na području Prijedora sklopljena su 482 braka, a podneseno je oko 200 tužbi za okončanje zajedničkog života u bračnoj zajednici.

„Tokom prošle godine u parničnom odjeljenju Osnovnog suda u Prijedoru je okončano 126 brakorazvodnih parnica. Ove tužbe se uglavnom od svih sudskih predmeta prioritetno rješavaju“, tvrdi Miloica.

On kaže da Sud u slučaju supružnika koji su se odlučili za razvod tjesno sarađuje sa Centrom za socijalni rad.

„Jedna brakorazvodna parnica u najtežim slučajevima traje do godinu, ali se razvod braka po pravilu rješava i prije tog roka. Posebno se mora voditi računa o interesima djece iz takvih brakova i starateljstvo nad njima se uglavnom dodjeljuje majkama, mada ima i slučajeva dodjele starateljstva nad maloljetnim djetetom i ocu“, pojašnjava Miloica.

Prema njegovim riječima, sudske troškove i pripadajuće takse, računajući i na konačnu presudu o razvodu, plaća onaj ko je i podnio tužbu za razvod, pa su ukupni troškovi u jednoj brakorazvodnoj parnici oko 400 maraka.

Bosa Mikan, socijalni radnik u prijedorskom Centru za socijalni rad, koja punih 20 godina vodi referat u slučaju mirenja u brakorazvodnim parnicama, navodi da su osnovni razlozi raspada braka neusaglašenost supružnika u podjeli bračnih uloga i njihova velika očekivanja od te zajednice.

„Na drugom mjestu su sukobi sa roditeljima bračnih drugova, njihov život u toj zajednici i nasilje u porodici, dok se na trećem mjestu razloga navode preljube supružnika i to kako žena, tako i muškaraca“, objašnjava Mikanova. Ističe da je sve izraženiji razlog raspada bračne zajednice u posljednje vrijeme i težak materijalni položaj i nemogućnost ekonomske egzistencije u porodici koja se nalazi u krizi, ali da ni to nije presudan faktor kod razvoda. „Najviše se razvode supružnici koji imaju srednjoškolsko obrazovanje, a kada je riječ o socijalnom statusu, razvodu braka pristupaju podjednako siromašniji, ali i imućniji Prijedorčani“, navodi Mikanova.

Tokom prošle godine je timskim radom sa supružnicima u Centru za socijalni rad spaseno 11 brakova.

„U ovoj godini, nažalost, 16 slučajeva mirenja bračnih drugova i nastojanja da zbog maloljetne djece nastave bračni život nije uspjelo. Tokom mojih istraživanja došla sam do podataka da tokom jedne godine najmanje tri školska odjeljenja djece zbog razvoda braka njihovih roditelja živi u nepotpunoj porodici“, navodi Mikanova.

Bosa Mikan iz Centra za socijalni rad kaže da je „ozbiljno ljuta na odlučujuće karike na svim nivoima vlasti jer ne preduzimaju potrebne mjere, već razvode brakova posmatraju kao ličnu stvar građana“.

„Dovoljno je reći da u našoj lokalnoj zajednici nemamo predbračna ni bračna savjetovališta, te da se razvod braka posmatra kao lična stvar supružnika. Nakon 35 godina rada u prijedorskom Centru za socijalni rad i 20 godina vođenja referata u slučaju brakorazvodnih parnica mogu reći da se osnovnim vrijednostima porodice i braka posvećuje nedovoljno pažnje, a upravo tim vrijednostima zajednice našu djecu moramo učiti i to od polaska u vrtić“, smatra Mikanova.

Izvor: Nezavisne novine

Share.