Centar za socijalni rad Prijedor: Sigurna kuća potrebna cijeloj regiji

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Sigurna kuća potrebna je i Prijedoru i opštinama prijedorske regije i mi očekujemo da se nađe neko ko će ovaj projekat ubuduće uspješno voditi, izjavio je danas direktor prijedorskog Centra za socijalni rad Rade Javorić.

„Ako nevladine organizacije mogu uspješno da vode sigurne kuće u Banjaluci, Modriči i Bijeljini, ne vidimo razloga da se ne nađe neka nevladina organizacija koja bi taj projekat jednako uspješno vodila i u Prijedoru“, rekao je Javorić na konferenciji za novinare u Prijedoru.

On je dodao da je bio iznenađen nedavnim dopisom Fondacije za obrazovanje, razvoj i socijalnu zaštitu mladih, koje je vodilo projekat sigurne kuće u Prijedoru, u kojem je bila samo jedna rečenica – da sigurna kuća u Prijedoru presatje sa radom.

„Odbacujem sve navode /voditeljice sigurne kuće u Prijedoru Nade Ševo/ koji su se nakon toga pojavili u medijima da je Centar za socijalni rad, zbog navodne nesaradnje, odgovoran za zatvaranje sigurne kuće. Naprotiv, na našim multisektoralnim sastancima već mjesecima se ne pojavljuje niko iz sigurne kuće“, naveo je Javorić.

Prema njegovim riječima, od 89 žrtava nasilja prijavljenih ovom centru u prvih devet mjeseci, nijedna nije smještena u sigurnu kuću, a njih 40 smješteno je u prihvatnu stanicu u Centru za socijalni rad gdje se može boraviti 72 sata.

„Mi se isključivo držimo zakona. Svaka prijava nasilja žrtvi nudi mogućnost smještaja u porodicu, komšiluk, kod rodbine ili prijatelja, u prihvatnu stanicu ili sigurnu kuću. Svaka žrtva potpisuje formular na kojem se izjasni gdje želi da bude smještena i Centar za socijalni rad to strogo poštuje“, pojasnio je Javorić.

On je precizirao da je novac za zbrinjavanje žrtava porodičnog nasilja do sada raspoređivalo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, a da će to ubuduće činiti Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske.

„Postoje parametri po kojima se određuje ko će dobiti koliko novca, ali na jednom sastanku u Vladi čuli smo podatak da je smještaj žrtve nasilja u Prijedoru skuplji od hotela sa četiri zvjezdice“, ustvrdio je Javorić, dodajući da neće da ulazi u to na šta su pare u Prijedoru trošene.

Pomoćnica direktora Centra za socijalni rad Ljubica Milićević potvrdila je da između sigurne kuće i Centra za socijalni rad postoje animoziteti, naglasivši da ništa nije preče od zaštite žrtve nasilja koja je uvijek tužna i uplašena i jedino što želi jeste sigurnost.

„Treba vidjeti kako rade druge sigurne kuće u Republici Srpskoj i treba da u fokusu bude zbrinjavanje žrtve nasilja, a ne samo od Vlade Republike Srpske očekivati novac“, kazala je Milićevićeva.

Ona je istakla da sve sigurne kuće u republici Srpskoj vode nevladine organizacije koje imaju mogućnost pristupa brojnim donatorskim fondovima, za razliku od javnih ustanova kojima je taj pristup ograničen.

„Poznato nam je da ima fondova za čija sm sredstva mi aplicirali, a da na spisku aplikanata nismo viđali nevladinu organizaciju koja je vodila sigurnu kuću u Prijedoru“, navela je Milićevićeva.

Centar za socijalni rad Prijedor od decembra 2010. godina ima protokol o saradnji u borbi protiv nasilja u porodici čiji potpisnici su i policija, Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja i sigurna kuća, a do kraja godine protokol bi trebalo da potpišu i sve prijedorske srednje škole, te ovdašnja Opšta bolnica.

Voditeljica projekta sigurne kuće u Prijedoru Nada Ševo ranije je rekla Srni da je sigurna kuća u Prijedoru zatvorena jer od samog početka nema saradnju sa ovdašnjim Centrom za socijalni rad.

Ona je dodala da je za četiri godine postojanja u sigurnoj kući u Prijedoru boravilo oko 40 žrtava nasilja i da način finansiranja sigurnih kuća na osnovu broja smještenih žrtava ova sigurna kuća ne može da podnese, s obzirom na velike fiksne troškove koji se stvaraju bez obzira na broj žrtava.

Dugovi sigurne kuće u Prijedoru prema radnicima, državi i dobavljačima iznose 58.000 KM.
Tekst – SRNA
Foto – GradPrijedor.com

Share.