Dijabetičari mogu da koriste med

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Dijabetičari mogu, smiju i treba da konzumiraju med i sve ostale pčelinje proizvode, iako to tradicionalna medicina ne preporučuje, tvrdi pčelar iz Prijedora Branko Končar (62). „Dijabetes sam dobio 1981. godine. Od tada sam na insulinu. Med i pčelinje proizvode koristim svakodnevno i nikako se ne mogu složiti s preporukama konvencionalne medicine da šećeraši ne treba da troše med“, rekao je Končar Srni. Končar u prosjeku troši 90 grama (tri supene kašike) meda dnevno, kako čistog, rastvorenog u tečnosti, tako i mješavinu meda sa sjemenom koprive, polenom ili matičnom mliječi, a propolisom se, naglašava, štiti od upala i virusa. „Koju god pijem tečnost – kafu, čaj, mlijeko, vodu – sipam deset kapi propolisa. Ko god bi pred sezonu gripa uzimao 10 kapi propolisa dnevno i njime nekoliko puta na dan mazao nozdrve, izbjegao bi sezonske viroze“, istakao je Končar. On je dodao da kao šećeraš spada u rizičnu grupu za grip, ali da se nikada nije vakcinisao niti pamti da je ikada od 1997. godine, od kada se intenzivno bavi pčelama, imao grip. „Svih šest pčelinjih proizvoda – med, polen, propolis, mliječ, vosak i otrov – imaju perfektan uticaj na ljudsko zdravlje. Kad znamo da se od jednog grama pčelinjeg otrova dobije 10 000 injekcija, onda se na planeti njemu po vrijednosti nije ništa primaklo i zato i jeste najskuplji“, ocijenio je Končar, bivši predsjednik Saveza udruženja pčelara RS. On je podsjetio da med u svom sastavu ima 240 komponenti od kojih glukoza, saharoza, fruktoza i voda zauzimaju 99 odsto, a preostalih 236 komponenti svega jedan odsto. „To i jesu mikroelementi – bogatstvo koje nam i treba u malim dozama. Najbolje se med resorbuje rastvoren u vodi, čak i bolje nego da se topi u usnoj duplji. Popijen u čaši vode, med je idealan jer najbrže i u najočuvanijem obliku dolazi u krv, ne podižući želučanu kiselinu“, naveo je Končar. Prema njegovim riječima, najveći kočničar omasovljavanju preventivne i terapijske upotrebe pčelinjih proizvoda jeste farmaceutska industrija čiji je profit deset puta veći od profita automobilske industrije.
SRNA
Foto-www.gradprijedor.com

Share.