Intervju sa Markom Pavićem, načelnikom opštine Prijedor i predsjednikom DNS-a

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Predsjednik Demokratskog narodnog saveza i načelnik prijedorske opštine Marko Pavić smatra da stranački dogovor iz Pruda nije precizirao neke ključne elemente koji bi vodili ka konačnom rješavanju pokrenutih pitanja i naglašava stav stranke da odgovore treba tražiti u institucijama sistema, a ne u izdvajanju neke političke elite i sporazumima koji se prilikom tih susreta donose. Pavić je u intervjuu Srni naveo da je: „kada su počela da se ruše svjetska berzanska tržišta, bilo jasno da nas to neće mimoići i što prije to shvatimo – lakše ćemo preboljeti prijeteću svjetsku ekonomsku krizu i izuzetno tešku godinu koja je pred nama“. „Smatram da će 2009. godina biti godina izazova, posebno sa aspekta lokalnog razvoja. Kada nikakvih drugih razloga ne bi bilo, dovoljan je taj da mi nemamo nijedne vlastite banke, da su postojeće banke sve `kćerke` banaka u inostranstvu koje su već došle pod udar, a prva mjera kod tih banaka je povlačenje sredstava iz banaka `kćeri`“ – upozorava Pavić. On procjenjuje da će biti sve manje novca za trošenje, za razvoj, za investicije i slično. To će značiti povećavanje kamata, investititori će se daleko manje odlučivati za ulaganje uz daleko veće kamate. „Ono što je najgore: stranci odustaju od mnogih investicija. Posljedica toga je još teži problem koji nas može zadesiti, a to je otpuštanje radnika i s tim ćemo se morati suočiti, prije svega sa otpuštanjem radnika u zemljama gdje oni rade, znači van Republike Srpske i BiH, naročito u Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama, a onda i otpuštanja radnika u kompanijama koje sjedište imaju u tim zemljama, a, kao treće, tu je i manjak poslova za naše firme i borba da se ne otpuštaju radnici“ – objasnio je Pavić. On je naveo da DNS u ovom trenutku ima odbore u svim opštinama Srpske i u nekoliko opština u Federaciji BiH. „Mi smo parlamentarna stranka na svim nivoima vlasti i svim institucijama sistema BiH, RS i u opštinama“ – navaodi Pavić, koji je izuzetno zadovoljan tim rezultatom. Govoreći o prespektivi opštine Prijedor, on je kao osnovi cilj kome će težiti naveo – prosperitet, napredak u svim oblastima i zadovoljavanje potreba svakog stanovnika. „Ono što je preduslov da bi se taj cilj postavio u ovim teškim vremenima jeste saradnja sa Skupštinom opštine. Kao i prethodne četiri godine – nastojaću da skupština bude mjesto sukobljavanja ideja, programa, a nikako mjesto politikantskih obračunavanja političkih partija ili pojedinaca“ – poručio je on. Objašnjavajući na koji način će rješavati problem nezaposlenosti, Pavić je naglasio da će se „u narednom periodu ići na otvaranje industrijskih zona, što znači da će biti stvoreni povoljni uslove za investiranje i otvaranje većeg broja preduzeća koji će zapošljavati 50 – 100 radnika“. Nezaposlenost je dijelom posljedica propadanja privrednih giganata („Celpak“, Rudnici željezne rude ), na kojima je Prijedor bazirao svoj industrijski razvoj. Obnavljanje proizvodnje u rudnicima koji su u sastavu najvećeg svjetskog proizvođača čelika kompanije „Arselor Mital“ ponovo je ovaj grad učinilo centrom rudarstva. „Ono što očekujemo jeste ulazak jedne španske firme i investiranje u Cementaru, jer cement je strateški proizvod, a fabrika koja bi bila otvorena na području naše opštine nudi mogućnost zaposlenja za oko 1 000 radnika“ – rekao je Pavić. Tu su i pregovori sa jednom od najvećih fabrika na svijetu za proizvodnju unutrašnje opreme za automobile – koja bi jedan pogon pravila na ovom području. Uz ulaganja u proširenje postojećih preduzeća – kao što rudnici „Arselor Mital, Prijedor“, fabrika za preradu voća „Prijedorčanka“ i keksara „Mira-Kraš“ – ulaganje bi bilo usmjereno i u razvoj poljoprivrede, proizvodnju mlijeka i zdrave hrane, jer postoje značajni prirodni resursi za razvoj ove privredne grane. Pavić kaže za sebe čovjek da on nije „čovjek koji lako odustaje, niti priznaje da je nešto teško ako su ciljevi realno postavljeni“. „Činjenica je da je na području opštine Prijedor izgrađena mreža lokalnih puteva u dužini od 160 kilometara i da tako nije građeno još od 1945. godine. U prijedorski vodovod se nije ulagalo četrdeset i više godina, a suočeni smo i sa činjenicom ekspanzije novih naselja, gdje treba izgraditi još puno prateće infrastrukture“ – naveo je on. „Započet je projekat rekonstrukcije vodovoda, te se iskreno nadam da će za dvije-tri godine velikih radova u našem gradu konačno i viši spratovi i pojedina prigradska naselja imatu dovoljno vode za piće. Planova je mnogo i u oblasti kulture, sporta, rješavanja problema mladih, ali i nastavka radova na uređenju uže gradske zone“ – zaključio je Pavić u intervjuu Srni.
Izvor: biznis.ba(Srna)

Share.