Intervju sa predsjednikom Republičkog odbora SUBNOR-a Blagojem Gajićem

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

I ove kao i prethodnih godina 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom obilježiće se širom Republike Srpske i BiH, te širom cijelog demokratskog slobodoumnog čovječanstva, a posebno širom starog kontitenta koji je najviše stradao tokom Drugog svjetskog rata,te se ujedno obilježava i kao Dan Evrope. Širom svijeta bilo paradama ili istorijskim časovima još jednom će se ukazati na zlo koje se sa sobom donio fašizam,ali će to biti i prilika da prisjećanje svih onih znanih i neznanih junaka koji su dali svoje živote za teško izvojevanu slobodu. Predsjednik Republičkog odbora SUBNOR-a Blagoje Gajić, nosilac partizanske spomenice 1941. godine jedan je od svega osam živih prvoboraca u Prijedoru, koji sa posebnim pijetetom prema svim žrtvama
fašističkog režima dočekuje ovaj dan.

Glas: Kakav je Vaš odnos prema ovom prazniku, prema Danu pobjede?

Gajić: To je velika slava koju ćemo mi, preživjeli borci slaviti dokle god hodamo po ovoj zemlji, pogotovo što taj datum slavi cijela Evropa pa i svijet. Tog datuma je prestalo je rat i doživjeli smo slobodu.

Glas: Koliko se u svojoj devetoj deceniji sjećate tog 9. maja 1945. godine?

Gajić: Sjećam se tog dana kao da je juče bilo, ta radosna vijest me je zatekla na putu od Slovenije prema Srbiji gdje smo išli pješice. Radost je bila velika, prestao rat, a prva pomisao mi je bila da vidim svoj narod i svoju Kozaru. Prijedorčani su i tada, a i sada imaju posebne razloge da ovaj dan slave, jer upravo su borci iz ovih krajeva u četvorogodišnjoj borbi za slobodu dali velike žrtve, ali istovremeno bili dio pokreta koji je širom Evrope krenuo u konačni obračun sa fašističkom nemani.

Glas: Kako objašnjavate ponovno oživljavanje sjećanja na predsjednika Tita?

Gajić: Bez obzira što sam ja pripadnik Narodnooslobodilačke borbe, Jugoslavija je za mene bila najljepša zemlja na svijetu. U njoj je bilo hljeba, u njoj je bilo mira i slobode. Svaka država pa i Jugoslavija je u cilju odbrane tekovina normalno da je imala i određene organe i ppreduzimala određene mjere. Onaj ko je bio gad, ko je bio lopov morao se izvesti pred su da odgovara. Međutim, ako pogledamo samo jedno da je u Jugoslaviji, u to poslijeratno vrijeme razrušenoj, počela masovna obnova i gradnja u kojoj je učestvovala naša čestitia omladina i sav radno sposoban svijet. Ko to sada može obezbijediti. Sve što je Tito činio, činio je za korist svoje domovine, države i svog naroda stojeći uvijek čvrsto na čelu Komunističke partije i narodne vlasti. I to što ima pojava da se manipuliše sa imenom Tita i NOB-a, ja mislim da bi vlast jednom trebala da kaže-stop, jer smo mi pod voljstvom našeg vrhovnog komandanta pošteno izvršili svoj dug prema narodu i svojoj otadžbini. Oko 400 000 boraca položilo je život za pobjedu nad okupatorom i njegovim slugama, a više stotina hiljada je bilo raljeno, a više od 60 000 boraca bili su teški ratni vojni invalidi, bez nogu, ruku, jednog ili oba oka,a da ne govorimo o ratnoj siročadi. Sve je to narodna vlast na čelu sa Titom uspjela da kanališe.

Glas: Kako se mladi danas odnose prema ovom prazniku?

Gajić: To je sada malo zapušteno, ranije su borci NOB-a redovno u povodu istorijskih događaja i datuma odlazili škole i govorili djeci i učenicima o svemu što se dogodilo u Narodnooslobodilačkoj borbi. Međutim, u ovom pratno vrijeme nije praksa, mada ima i pokušaja da ta korisna praksa ponovo zaživi.

Glas: U sastavu tih aktivnosti je i prijem novih članova u SUBNOR?

Gajić: Mi ćemo se izboriti da sve dok živimo očuvamo identitet borca Narodnooslobodilačke borbe, borca-partizana i tako smo se pored nas starih okrenuli i prema mladosti. Učlanjujemo omladinu i djecu, te članove porodica naših boraca, njihove potomke kao poštovaoce NOB-a. Oko stotinu je živih nosilaca partizanske spomenice, a na području Prijedora svega šest.

Glas: Kakav je položaj boraca u sveopštoj reformi penzionog sistema?

Gajić: Srećom pod bogom, shvatili su čelni ljudi RS da se jedanput kaže da se poštuje doprinos boraca NOB-a. Bilo je nekakvih pokušaja, ali su oni odbačeni i borcima NOB-ane diraju se stečena prava i penzije su ostale na istom nivou. Mi smo zadovoljni, skromni smo uvijek bili kada je u pitanju materijalni položaj i spremni smo da dijelimo, ono što kažu, sve dobro i loše sa našim narodom.

Glas: U kakvom su stanju spomenici na heroje tog vremena?

Gajić: Na području RS je veliki broj takvih spomenika koji govore o narodnooslobodilačkoj borbi, istaknutih borcima i narodnim herojima. Stanje sa bistama 58 bista je nestale sa postolja,a nestale su čak i tamo gdje nje bilo vojnih operacija u posljednjem ratu. Zahvaljuje se oštinama jer su preduzete mjere na sanaciji spomenika i svetinja iz tog perioda. Opština Prijedor je mnogo učinila kada je u pitanju održavanje bista narodnih heroja, te pronalaženju počinoca krivičnih djela njihove krađe i skrnavljenja. Prošle odine je otvoren spomenik na Patriji, mjestu gdje je izvršen proboj neprijateljskog obruča na Kozari i taj će spomenik biti svjedok mnogim generacijama na herojsku borbu kozaračkog naroda, jer smo u tom proboju izgubili 900 boraca 2. Krajiškog partizanskog odreda.
Glas Srpske

Share.