Na imanju svojih roditelja bavi se plasteničkom proizvodnjom

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Prijedorska agencija za ekonomski razvoj – PREDA već 14 godina kroz projekat „Preduzetnička obuka za mlade“ edukuje učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola o izradi biznis plana.

Kroz obuku koja traje četiri mjeseca i koju izvode certifikovani profesori, učenici se edukuju kako se registruje preduzetnička djelatnost, definišu izvori finansiranja djelatnosti, istražuju tržišta i osmišljava marketing.

Edukativni ciklus se završava sa završetkom školske godine, a stručna komisija proglašava tri najbolja biznis plana, koji pored prezentacije i diplome bivaju novčano nagrađeni, a nagrađuju se i profesori koji provode obuku, te škole čiji učenici izrade najveći broj biznis planova.

Projekat je pokrenula i godinu dana provodila Agencija za lokalnu demokratiju da bi ga 2005. godine preuzela PREDA. Od 2014. godine u projekat su uključeni učenici osnovnih škola.

Koordinator projekata Branislav Vujasin rekao je da je do sada tri hiljade učenika prošlo kroz obuku.

Do sada je tri hiljade učenika prošlo kroz obuku

Vujasin je rekao da Grad Prijedor nikad nije dovodio u pitanje finansiranje tog projekta kojim se mladima podiže svijst o značaju preduzetništva i razvoja ekonomije. Kazao je da nemaju podataka koliko se učenika po završetku školovanja opredijelilo za realizaciju biznis plana urađenog tokom edukacije.

– U većini slučajeva to je nastavak porodičnog biznisa, proširenje kapaciteta ili ozvaničenja djelatnosti – rekao je Vujasin i naveo da ih je najviše iz oblasti poljoprivrede, drvo i metalo-prerade.

Naglasio je da prijedorska lokalna zajednica finansijskim sredstvima podržava preduzetničku djelatnost.

– Prilikom registracije preduzetničke djelatnosti, odnosno pokretanja biznisa, Grad Prijedor već desetak godina obezbjeđuje određena novčana sredstva za podršku licima koja pokreću biznis u oblasti ženskog preduzetništva. Prošle godine su to bila sredstva od 4.000 KM za uslužne i 7.000 KM za proizvodne djelatnosti – istakao je Vujasin.

Napomenuo da će visina podsticajnih sredstava za ovu godinu biti određena Pravilnikom o podsticajima, čija je izrada u toku.

Poljoprivreda je razvojna šansa

Među onima koje su prošle godine dobile podsticajna sredstva u oblasti ženskog preduzetništva bila je i Tijana Radaković, koja se bavi plasteničkom proizvodnjom povrća na imanju svojih roditelja.

Odluku je donijela nakon zavšetka škole, udaje i razgovora sa članovima svoje porodice, a veliku pomoć i podršku ima od svoje majke koja se plasteničkom proizvodnjom bavi već četiri godine.

Tijana kaže da joj je logično što se odlučila baviti tim poslom jer se njeni roditelji 18 godina bave poljoprivredom, tačnije živinarstvom.

U tri plastenika ukupne površine 500 metara kvadratnih uzgaja najviše paradajz i papriku i njihov rasad, te manje količine krastavca i tikvica.

Prema Tijaninim riječima, godišnje se u plastenicima proizvede oko osam tona paradajza i paprika i sve što namijene za prodaju, lako se proda, jer su kaže, njihovim kvalitetom zadobili povjerenje kupaca.

Tvrdi da se i pored toga što ovu ovom poslu nema radnog vremena, jer se radi od jutra do večeri, nije pokajala što se odlučila njim baviti.

– Nisam se ni jedne sekunde pokajala. Zaista je tako. Iz moje generacije je mnogo njih otišlo u inostranstvo i svi su se vratili sa istom pričom – Jao Bože, tamo se puno radi, mnogo je teško. Nije to ono što su oni zamislili da jeste i većina njih će pokušati ovdje. Može se. Nikad nisam razmišljala da bih išla negdje dalje – kaže Tijana.

U proteklih jedanaest godina nagrađeno 11 biznis planova

Od tri plastenika, koja posjeduju, jedan od njih površine 200 metara dobila je u vidu donacije od švajcarske ambasade u Bosni i Hercegovini u okviru projekta „JEP inkubator poslovnih ideja za mlade“ čiju je obuku uspješno prošla i našla se na prezentaciji u Sarajevu među stotinu najuspješnijih autora biznis plana.

Navodi da se kroz školovanje malo upoznala sa izradom biznis plana, ali da je dosta toga saznala kroz obuku koja je provedena kroz švajcarski projekat.

– Čitava obuka je počinjala od predstavljanja samog vlasnika, pa do finansijskih projekcija, bilansnih stanja, te swot analiza. Preko tog biznis plana trebali smo da istražimo tržište, plasman, kakva nam je konkurencija u našem okruženju – kazala je Tijana i priznala da je prije obuke malo od toga interesovalo, ali da je sada situacija sasvim drugačija.

Ističe da su ona i njeni roditelji napravili planove koji će već ove godine realizovati.

Planiraju tako ove godine na otvorenom prostoru zasijati lubenicu i dinje, kao i izgraditi i malu prodavnicu u kojoj bi prodavali svoje proizvode koje je do sada prodavala njena majka na improvizovanoj tezgi u dvorišnom prostoru.

Upitana šta bi poručila mladim ljudima, svojim vršnjacima, kratko je rekla:

„Trebamo imati neku realnu viziju koju svojom upornošću i radom možemo ostvariti“.

Mnogo njihovih učenika po završetku škole ostaju na imanjima i bave se poljoprivredom

U provođenju projekta značajnu ulogu imaju prijedorske škole koje su izuzetno aktivne.

Među najaktivnijim je Poljoprivrednao-prehrambena škola i njeni učenici koji su se u projekat uključili 2008. godine i u prethodnih jedanaest godina nagrađeno je 11 učeničkih biznis planova.

Voditelj projekta u školi profesorica Jovanka Dražić kazala je da su ideje učenika za biznis planove bile različite jer su ih crpili iz svojih domaćinstava, nastavnog procesa, okruženja.

Navodi da su mnoge ideje za biznis planove crpili iz praktične nastave i podsjetila da su učenici realizacijom nekih od njih poput trogodišnje eksperimentalne proizvodnje šitaki gljiva, zatim gljiva bukovače, rasada, zimnice, ajvara, džemova, odnosno njihovom prodajom ostvarili prihode.

– Bilo je učenika koji su usavršili proizvodnju u našoj školi, išli na obuku u Italiju, pa onda na svojim imanjima otpočeli svoje biznis planove u poljoprivredi. Tako imate proizvodnju aronije, proizvodnju jagode. Sve prijedorske jagode potiču od naših učenika i njihovih roditelja. Plastenička proizvodnja je naglo dobila zamah baš zahvaljujući našoj školi, to mogu reći otvoreno. Imate sad proizvodnju sira kod nas i to će sigurno opredjeliti djecu danas, sutra da na svojim imanjima idu u takav vid proizvodnje – kazala je Dražić.

Dodala je da ima dosta njihovih učenika po završetku škole ostaju na imanjima i bave se poljoprivredom.

Izvor: Anadolija – Faktor.ba

Share.