Nacrt zakona o održavanju zgrada-Najveći problem je svijest ljudi

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Najveći problem u održavanju zgrada jeste u svijesti ljudi jer u svim sredinama u Republici Srpskoj postavlja se isto pitanje: šta sa stanarima koji neće da plaćaju održavanje zgrada u kojima žive, izjavio je viši stručni saradnik za normativne poslove Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Petar Janković. „Ljudi zaboravljaju da je svaki stan isto što i kuća i da bi bilo smiješno postaviti pitanje šta sa ljudima koji neće da održavaju svoje kuće“, rekao je Janković novinarima u Prijedoru gdje je u srijedu u organizaciji ovog ministarstva održana javna rasprava o Nacrtu zakona o održavanju zgrada. On je istakao da je dosadašnji Zakon o održavanju stambenih zgrada novim zakonom proširen na održavanje poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i zgrada sa garažama, tako da je novi zakon sveobuhvatniji.
„Predmet rasprave je i cijena održavanja. Do sada se plaćalo cijena po metru kvadratnom stana, a mišljenje predlagača je da je to velika greška jer zajedničke površine su jednake za sve i svi ih jednako koriste, bilo da imaju jednosobne ili četverosobne stanove“, naglasio je Janković. On je dodao da ne postoji baza podataka o tačnom broju registrovanih zajednica etažnih vlasnika u RS, kao ni o broju vlasnika stanova koji nisu udruženi u takve zajednice. Predsjednik Upravnog odbora jedne prijedorske zajednice etažnih vlasnika Vaskrsije Savić jedan je od najsvjetlijih primjera vođenja ovakvih zajednica u RS jer ima naplativost 100 odsto i jer je od osnivanja 1. aprila 2004. godine do danas realizovao 20.000 KM investicija, ne računajući tekuće niti troškove redovnog održavanja. „Zajednica broji 25 stanova od kojih osam vlasnika živi u inostranstvu. Održavanje plaćamo 0,35 KM po metru kvadratnom u šta je uračunato i osiguranje svakog pojedinačnog stana i osiguranje zgrade. Za ovih sedam godina, pored tekućih troškova, ulagali smo, između ostalog, u rekonstrukciju krova, ugradnju interfona i poštanskih sandučića, uređenje parkinga, trotoara i zelenih površina i slično“, kazao je Savić.
Govoreći o ljudima koji imaju niska primanja i ne mogu plaćati održavanje, Savić je kazao da se uglavnom radi o penzionerima koji žive sami u velikim stanovima koje čuvaju za djecu ili unučad. „Jednostavno im napišem: `Ljudi moji, ne živite gdje hoćete, nego gdje možete. Ako djeca i unučad kojima čuvate velike stanove neće da plaćaju troškove za vas, onda prodajte velike stanove i kupite male gdje možete plaćati troškove.` A takvih smo slučajeva imali u svojoj zajednici“, naveo je Savić. Prema njegovim riječima, dosadašnji Zakon o održavanju stambenih zgrada je bio decidan šta ko treba da radi, koliko se šta plaća, kako se kažnjavaju neplatiše, dok novi zakon nije dobar jer stvara konfuziju i „miriše na predratne SIZ-ove od kojih niko nije imao koristi, nego su se samo pojedinci uhljebili“. „Loše u novom zakonu je što se za investiciono održavanje mora dobiti jednoglasna saglasnost svih članova zajednice što je apsurdno i iluzorno jer uvijek postoje oni dežurni koji se svemu protive, kao što postoje i oni koji žive na prizemlju pa ih ne zanima rekonstrukcija krova“, naglasio je Savić. Javne rasprave o ovom zakonu, osim u Prijedoru, do sada su održane u Trebinju, Foči, Bijeljini i Doboju, a do 20. maja trebalo bi da budu održane i u Istočnom Sarajevu i u Banjaluci, nakon čega slijedi izrada zakonskog prijedologa u roku od šest mjeseci.
SRNA

Share.