Do kraja godine trebalo bi da bude završen projekat vodosnabdijevanja Prijedora, vrijedan 30 miliona maraka, koji će omogućiti snabdijevanje pitkom vodom domaćinstava na 70 odsto teritorija opštine.
Potvrdio je u intervjuu za „Fokus“ Marko Pavić, načelnik opštine Prijedor i dodao da je riječ o do sada najsveobuhvatnijem projektu u oblasti vodosnabdijevanja na koji se čekalo 40 godina.
FOKUS: Koji su još značajni projekti koje je ova lokalna zajednica realizovala u prethodnom periodu?
PAVIĆ: Stvorili smo vrlo povoljnu klimu za život i investiranje u Prijedoru. Prijedor je miran grad u kojem je politička, bezbjednosna i svaka druga situacija veoma povoljna kako za ljude koji tu žive, tako i za potencijalne investitore. Mi smo uradili izuzetno mnogo na infrastrukturi. Asfaltirano je preko 200 kilometara puteva, naročito u ruralnim područjima, što predstavlja više asfalta nego što je urađeno ukupno od 1946. pa do 2006. godine na području opštine. Uredili smo grad, ulice, naročito glavnu ulicu, pješačku zonu, radimo na kanalizacionom sistemu, a skoro u svakoj mjesnoj zajednici izgradili smo igralište sa osvjetljenjem. Gradimo stadion za našeg prvoligaša, „Rudar“. Uradili smo mnogo kulturnih objekata, domova i još mnogo toga.
FOKUS: Poseban segment rada ove opštine predstavlja podsticaj za poljoprivrednu proizvodnju, srednja i mala preduzeća.
PAVIĆ: Bez obzira na krizu u kojoj se mi i okruženje nalazimo svake godine u budžetu opštine Prijedor izdvojimo sredstva za mala i srednja preduzeća, preduzetnike i poljoprivrednike. Dajemo podsticaje svima koji se na neki način tržišno bave poljoprivrednom djelatnošću, što znači da podsticaj može dobiti svako ko ima preko četiri krave, pet prasilica, preko 40 košnica pčela, ako zasadi više od pola hektara voća i slično. Sve se to svake godine stimuliše. Podsticaj bi možda trebalo da bude veći, ali poljoprivrednici su zadovoljni našim mogućnostima. Kada je riječ o malim i srednjim preduzećima mi smo za zainteresovane preduzetnike finansirali sertifikaciju firmi za ISO standard. Finansirali smo novo zapošljavanje radnika s iznosom od 2.500 maraka pa do pet hiljada maraka. Javilo se 12 firmi, a zapošljavani su radnici sa Zavoda za zapošljavanje. Imamo Fond za kreditiranje malih, srednjih preduzeća i poljoprivrednika iz kojeg se dodjeljuju beskamatna sredstva, a opština subvencionira kamete na kredite.
FOKUS: Koji su trenutno najveći problemi u opštini Prijedor?
PAVIĆ: Najveći problem je kako privući investitore koji bi rješili najveći problem naše opštine, a to je nezaposlenost. U pregovorima smo s više stranih kompanija. U narednom periodu, naročito izlaskom Evrope iz recesije, Prijedor će biti povoljna lokacija za investicije. Očekujem da će ulaskom Hrvatske u EU mnogo tamošnjih firmi dio svoje proizvodnje prebaciti na područje BiH, a mi smo u izuzetno povoljnom položaju i nudimo takve uslove da opravdano očekujemo da će dio njih doći u Prijedor. U Prijedoru je 13.000 nezaposlenih.
FOKUS: Koliko sredstava opština izdvaja za pomoć socijalno ugroženim građanima Prijedora?
PAVIĆ: Sam broj nezaposlenih govori da je teško socijalno stanje. Mi tu nismo drugačiji od drugih opština. Prijedor nema bogatih ljudi, grad je srednje klase i nemamo ljudi koji bi investicijama vukli razvoj opštine. Taj posao na sebe preuzima opština. Bez obzira na krizu nijednog trenutka nismo smanjivali sredstva Centru za socijalni rad i drugim ustanovama iz oblasti socijalne zaštite. Iako nemamo zakonsku obavezu, svake godine budžetom izdvajamo sredstva za Udruženje penzionera od kojih oni finansiraju banjska liječenja penzionera i preko 1.500 jednokratnih novčanih pomoći. Opštinska izdvajanja za penzionere svakako utiču na bolji životni standard te najugroženije kategorije.
FOKUS: Dosta ste angažovani po pitanju štrajka mašinovođa, a sve s namjerom da spriječite blokadu prevoza rude iz Ljubije do Zenice?
PAVIĆ: Proizvodnja rude u Ljubiji utiče na ukupnu industrijsku proizvodnju RS. Značajnim rastom proizvodnje rude, raste i industrijska proizvodnja RS. Bojkot mašinovođa doveo je Rudnik „Ljubija“ u vrlo tešku poziciju, tako da ne može izvršavati svoje planove, a pojavili su se i veliki gubici. Rudnik željezne rude godišnje plaća „Željeznicama RS“ oko 12 miliona maraka za prevoz. Bojkotom mašinovođa najviše je pogođen Prijedor. Mašinovođe iz Prijedora trebalo bi da se zamisle šta rade svome gradu.
Saradnja
FOKUS: Kakva je saradnja Prijedora s Vladom RS i drugim lokalnim zajednicama?
PAVIĆ: Za opštinu ove veličine vrlo je značajna komunikacija s Vladom RS, koja je neminovna da bi se bitnije razvijali. Pored saradnje s Vladom RS vrlo bitna je prekogranična saradnja s opštinama i regionima, te dobra komunikacija s evropskim fondovima od kojih dolazi dosta sredstava u opštine.
Fokus