Prijedorski Romi proslavljaju Ðurđevdan

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Tridesetak Roma jutros su tradicionalnim urankom i obrednim kupanjem na ušću Gomjenice u rijeku Sanu počeli obilježavanje svoje slave Ðurđevdana. Među onima koji su zagazili u hladnu riječnu vodu bio je i predsjednik prijedorskog Udruženja Roma Ramo Salešević. „Voda je hladna, ali to nama ne smeta jer je đurđevdansko kupanje dio bogate tradicije romskog naroda i običaj koji želimo sačuvati. Na ovaj način skidamo sve naše muke i grijehe i želimo da ih voda odnese, a da nam ova godina donese više sreće i radosti u životu“, rekao je Salešević. On je dodao i da ga raduje što je na ovogodišnjem jutarnjem kupanju i umivanju na Sani bilo Roma svih generacija i onih starijih koji su to naučili od djetinjstva, ali i mladih koji tek treba da uče kako da njeguju običaje svog naroda.
Dejan Mašić je jedan od kupača koji se na hladnoću vode nije žalio i koji se unazad šest godina redovno kupa u Sani na Ðurđevdan. „Običaj je da ovog jutra ustanemo veoma rano, u četiri sata i da nakon umivanja ispletemo vijenac od cvijeća kojim kitimo naše domove, a jedan vijenac nosimo na rijeku gdje ćemo se kupati. Tako ostavimo sve loše iza sebe i krećemo u jednu novu, bolju godinu“, rekao je Mašić. On je dodao da ga raduje što je među najhrabrijima da skoči u vodu bio i njegov desetogodišnji sin koga želi da nauči svim običajima. „Na ovaj dan želim svim Romima mnogo sreće u životu, a budući da smo mi veseo narod i malo nam je dovoljno da budemo veseli, svima želim malo više lima i starog gvožđa i eto nama zarade i razloga za veselje“, dodaje Mašić. Veselo je bilo i u romskom naselju ispred „Romske kuće“, gdje se kako slavski običaju nalažu pekla pečenica i ovan na ražnju i gdje su se okupili stanovnici ovog naselja i njihovi gosti da svoju slavu proslave onako kako tradicija nalaže, veselo uz muziku i pjesmu. Na području opštine Prijedor živi oko 650 Roma, koje kao i prethodnih praznika i ovog najviše muči stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje.
Potkozarski Srbi imaju đurđevdanske obrede, koji vuku korijene iz paganskih vremena. Tako se u nekim selima mještani okupljaju oko vodenica na omaju. Tu zahvataju vodu kod vodenice na potoku u koju stavljaju poljsko cvijeće kojom se na Ðurđevdan ukućani umivaju radi zdravlja. Običaj je i da se od ljeskovih grana napravi krst koji se baca u vodu zajedno sa vijencima ispletenim od vrbovih grana, kao i to da se ljeskovi krstovi zabadaju ih u polja kako bi žito dobro rodilo, dok se bukovim ili grabovim granama kite kuće.

Share.