SDS hoće crkvu, borci NOR-a ne daju

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Blagoja Gajić, predsjednik SUBNOR-a RS, naum Kluba poslanika SDS-a u NSRS da se u blizini Memorijalnog centra na Kozari kod Prijedora izgradi pravoslavna crkva ovih dana okarakterizirao je kao jeftin politički trik.
Kamen i drvo
– Izgleda da Bojić i njemu slični ne znaju kako bi obezbijedili plate i poslanička mjesta za naredne četiri godine pa su se sad sjetili i izgradnje crkve na Kozari. I to, ni manje ni više, nego u užoj zoni Memorijalnog kompleksa na Mrakovici. Mi borci Drugog svjetskog rata to nećemo dozvoliti, jer se u užoj zoni ne može graditi ništa, ni crkva, ni bilo kakva druga građevina.
To je zabranjeno i ukoliko se to pitanje ponovi na sjednici Skupštine, tamo će se pojaviti i delegacija SUBNOR-a da im mi kažemo šta mislimo o tome – kategoričan je Gajić, uz uvjeravanja da za inicijativu Kluba SDS-a ne postoji nikakva saglasnost, a ponajmanje ona Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa RS.
Borislav Bojić odgovara da nema razloga da se pitanje izgradnje crkve na Mrakovici, koje će ponovo aktuelizirati već na narednoj sjednici Parlamenta RS, odlaže.
– Postoji saglasnost Zavoda i ne znam kome bi trebala da smeta crkva, jer se zna da je od svih žrtva na Kozari, njih oko 43.000, čak 98 posto bilo Srba. Crkva, koja bi imala dušu, a ne grandioznost spomenika, bit će građena od prirodnih materijala, kamena i drveta, i nalazit će se na platou, ispod stepeništa, a ne u užoj zoni spomen-kompleksa, kako je to pokušao objasniti neko iz Zavoda za zaštitu spomenika RS – kaže Bojić.
Muharem Murselović, poslanik Stranke za BiH u NSRS, dodaje da gospodi iz SDS-a naodmet ne bi bio koji dodatni čas iz historije.
– Da se malo upoznaju sa karakterom NOR-a. Dok god postoji i jedna žrtva iz reda drugih naroda na ovom mjestu, nije primjereno praviti pravoslavnu crkvu. Zato mislim da je ministar Kasipović povukao mudar potez kada je ovu tačku dnevnog reda povukao sa sjednice NSRS – kaže Murselović.

Ploče s imenima
Njemu posebno smeta to što su „preko noći“ nestale ploče s imenima onih koji su sedamdesetih godina pomogli gradnju spomenika i Memorijalnog kompleksa na Kozari.
– Sada se na tom mjestu nalazi krst, a uz njega bi, prema Bojićevom i mišljenju njemu sličnih, trebalo izgraditi i crkvu koja, kako on kaže, ne bi trebala biti veća od spomenika. Nakaradno i jadno razmišljanje – objašnjava Murselović.
Prema njegovom mišljenju, Nacionalni park, a posebno kompleks spomenika, trebao bi biti pod zaštitom državne Komisije za zaštitu spomenika.
Dnevni avaz

Share.