Za djecu do 15 godina šta (ni)je besplatno

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Iako je zdravstvena zaštita u Republici Srpskoj za djecu do 15 godina besplatna, priličan je broj prilično skupih antibiotika koji nisu na pozitivnoj listi lijekova, a pedijatri imaju različito mišljenje o potrebi proširenja te liste. Riječ je o antibiotskim sirupima druge i treće generacije, među kojima su „pancef“ od 100 mililitara koji košta oko 32 KM, „sumamed“ od 1200 miligrama oko 27 KM, a „zinat“ od 100 mililitara oko 24 KM. Pedijatar Spomenka Pavković-Sekulić smatra da pozitivnu listu ne treba proširivati, jer bi tek onda došlo do nekritične i masovne upotrbe antibiotika koja je, prema njenim riječima, i sada prekomjerna. „Ima roditelja koji svojevoljno uključe antibiotik ili koji mijenjaju ljekara koji njihovoj djeci ne piše odmah jake antibiotike. Uvijek treba krenuti od antibiotika prvog izbora koji su svi na pozitivnoj listi, a one drugog i trećeg izbora čuvati za teža stanja“, rekla je Pavković-Sekulić Srni. Ona je dodala da su pozitivnom listom lijekova zadovoljeni svi potrebni spektri i da „ne treba bježati od medicine u komercijalizaciju“, nego da se treba držati nauke. S druge strane, pedijatar Azra Pašalić smatra da pozitivnu listu lijekova treba proiširiti da zdravstveni osiguranici ne bi bili oštećeni, a da je ljekar odgovoran za kontrolisanu upotrebu antibiotika. „Sada imamo situaciju da roditelji koji imaju novca svojoj djeci mogu da obezbijede skup antibiotik kada je potreban, a da oni siromašniji to ne mogu i u praksi su djeca na taj način diskriminisana“, rekla je Pašalićeva Srni. Ona je istakla da ovdje nije u pitanju lista lijekova nego stručnost ljekara i da pedijatar koji vlada svojim zvanjem neće nekontrolisano pisati antibiotike. „Čuvena je izjava jednog farmakologa koji je rekao da pacijenta ne treba pokrivati antibioticima nego ćebetom“, podsjetila je Pašalićeva. Pedijatar Vlado Radić smatra da je, sa stanovipšta pedijatrije, pozitivna lista lijekova prihvatljiva i da je treba proširiti još samo „hemomicinom“. „Ne može se i ne treba dijeliti šakom i kapom, a masovna upotreba antibiotika kod nas jeste katastrofalna. Ima kolega koji ih pišu kao da pišu šećernu vodicu, često da bi pokrili sebe, a najčešće jer su nesigurni“, rekao je Radić Srni. On je dodao da pogotovo novije generacije antibiotika ne treba stavljati na pozitivnu listu jer bi ih ljekari čestim propisivanjem uništili, odnosno doveli do rezistencije bakterija kojima su namijenjeni.
SRNA

Share.