Zimska rezidba za veće prinose

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

vocari

Voćari i tokom zimskih mjeseci imaju pune ruke posla u voćnjacima kako bi završili rezidbu i zaštitili stabla.

Stručnjaci iz Područne kancelarije Resora za poljoprivredu iz Prijedora, u saradnji sa Udruženjem voćara „Prijedor“, organizovali su radionicu u selu Babići, smještenom na južnim obroncima Kozare. Iznad maglovitog prijedorskog polja, na imanju Duška Aleksića sočne plave plodove daju sorte „čačanska rodna“, „čačanska ljepotica“, „čačanska najbolja“ i šljiva sorte „stenli“. Rezidbu je demonstrirao inženjer Aleksandar Popović iz Područne kancelarije u Doboju.

– Kod rezidbe šljive treba povesti računa o osvijetljenosti krošnje, naročito ako se proizvodi šljiva namijenjena za preradu i proizvodnju alkoholnih pića – kazao je Popović.

On je istakao da je jedan od uobičajenih problema u ovom dijelu Srpske pretjerana bujnost i slabo zametanje plodova kod sorte „čačanska najbolja“.

Naglašava da je rezidbu kod ove sorte najbolje obavljati nakon cvjetanja. Na području Prijedora pod intenzivnim zasadima šljive je oko 30 hektara.

– Što se tiče strukture sortimenta šljive, najzastupljenija sorta u intenzivnoj proizvodnji je „stenli“, koja zauzima oko 30 procenata. Pored ove, uzgajaju se i sorte „čačanska rodna“, „čačanska ljepotica“ i „čačanska najbolja“ – kazao je diplomirani inženjer iz Resora za poljoprivredu u Prijedoru Mirko Jokić.

Dodaje da je u prosjeku prinos šljive u ovom kraju oko 15 tona po hektaru. Da bi osigurali prinose i sa stabala ubirali kvalitetne plodove, za voćare ni zimi nema predaha.

– Rezidba prije zime uglavnom se radi neposredno poslije berbe i to je osnovna rezidba, kada vadimo najkritičnije grane koje samo iscrpljuju voćku – rekao je Jokić.

Ministarstvo
Pravo na premije za proizvedeno i prodato voće imaju svi registrovani poljoprivredni proizvođači u Srpskoj.

– Visinu premije za proizvedeno i prodato voće, povrće i gljive utvrđujemo nakon obrade prispjelih zahtjeva, a u skladu sa iznosom koji je utvrđen Planom korišćenja sredstava i iznosi do 15 odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda – ističu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Autor: Milijana Latinović – Glas Srpske

Share.