Predrag Marjanović – Izazov stare ulice

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Nema Prijedorčanina koji nije čuo za akademskog slikara Predraga Marjanovića, ali gotovo da nema nijednog koji se nije zapitao zašto on sa pažnjom skoro svakodnevno šeta i posmatra fasade zgrada na prijedorskom šetalištu. On se, poštujući poziv lokalne vlasti da se svojim idejama i preciznim crtačkim okom, uključio u akciju uređenja fasada glavne prijedorske ulice, koja za njega još uvijek traje.

– To je za mene bio veliki umjetnički izazov, jer je Prijedor skoro dramatično izgledao, pošto 50 godina ništa nije rađeno na fasadama zgrada u ovoj ulici. Žiri je bio vrlo kompetentan i znao je da prepozna šta je dobio od idejnih rješenja i koje će prihvatiti kao najoptimalnije – rekao je Marjanović.

On je dodao da su komentari, poslije završenih radova, odlični. Prijedorska glavna ulica, koja je preuređena, sada budi pažnju prolaznika svih generacija, i to kako starosjedilaca, tako i gostiju Prijedora.

– Biću neskroman ako kažem da sam ponosan konačnim izgledom fasada i mada to nisu boje iz mog slikarstva, ali su neke autentične i našli smo ih u arhivama muzeja, dok smo neke inovirali po ugledu na neka savremene trendove. U Prijedoru nismo mogli da oživimo barok, jer zgrada iz tog vremena nema, ali smo neke oživjeli i uredili po ugledu na apatinske i somborske majstore koji su ovdje nekada zidali – kaže Marjanović.

Međutim, sa odlaskom majstora i građevinskih skela, njegov posao nije prestao, naprotiv, još uvijek traje.

– Čovjek mora da ima određeni odnos prema svom poslu, a u ovom slučaju i prema svom gradu. Ja i sada, kao i tada, fanatično izlazim na ulicu, jedino što sam tada pratio rad majstora, a sada ponašanje građana, jer će sav trud koji smo uložili otići u propast ako građani ne budu živjeli sa svojom glavnom ulicom, ako mentalitet nije takav da se to što smo uredili dalje ne održava i ne ruinira. Razumijem šta su to grafiti, ali ove nove fasade to ne prihvataju – kaže Marjanović.

On je autor koji se još od sedamdesetih godina zalaže za autonomnost crteža, koji nije samo predskica za neku sliku već da ima svoj dignitet i ravnopravan je sa svakom drugom slikom ili skulpturom.

– Moje insistiranje na crtežu kao jednom puritanstvu, simplificiranom odnosu prema stvarnosti dobilo je svoju potpunu satisfakciju na ovogodišnjoj izložbi u zagrebačkoj galeriji „Forum“. Ti crteži su rađeni klasičnim likovnim tehnikama perom, tušem i tušem u boji, koji tematizuju crtež kao likovnu disciplinu propitujući njegovu funkciju, što je za mene bio veliki autorski izazov – kaže Predrag Marjanović.

– Bio sam zagovornik ideje da slikarska kolonija „Sreten Stojanović“ bude vajarski simpozijum jer smo do sada, koliko traje kolonija, već mogli da imamo deset vrijednih skulptura koje bi krasile gradske ulice i trgove. Bilo kako bilo, ovog puta sam ja izabran da budem selektor i raduje me da je moj izbor slikara prihvaćen. Riječ je o prijedorskim autorima, pa čak i likovni kritičar Ljubica Jelisavac ima ovdje svoje roditeljske korijene – naglasio je Predrag Marjanović.

Učesnici likovne kolonije koja će trajati od 3. do 11. avgusta na Kozari su Ljubomir Stahov, Branko Miljuš, Biljana Gavranović, Radovan Kragulj, Veso Sovilj, Zoran Banović, Mladen Karan i Predrag Marjanović.

Share.