Povratak mladih čitalaca knjizi

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ tokom prošle godine zabilježila je porast čitalačke populacije, što ukazuje broj od 1520 korisnika, redovnih članova i 157 povremenih korisnika.

Direktor ove ustanove Snežana Ðikić potvrdila je da je riječ prvenstveno o učenicima osnovne, srednje škole i studentima, ali i sve većem broju „odraslih“ čitalaca, radno angažovanih građana različite socijalne i obrazovne strukture i penzionerske populacije.

– Ovaj blagi porast čitalaca objašnjavam pojačanom aktivnošću naših bibliotekara na popularizaciji knjige, koja se sastoji u osmišljavanju određenih ideja koje su usmjerene na gotovo sve uzrasne kategorije – kazala je Ðikićeva.

Ona je dodala da je riječ o pričaonicama za mališane predškolskog uzrasta, ali i upisu učenika u mjesecima kada je to učlanjenje besplatno, u aprilu, maju i oktobru.

– U vremenu u kojem vlada kompjuterska tehnika, smatram ovo velikim uspjehom povratka mladih knjizi kao velikom čovjekovom prijatelju i ključnom izvoru znanja, jer filmovi i TV emisije se pogledaju, prepričaju i zaborave, a pročitano štivo nas često u životu prati – tvrdi Ðikićeva i dodaje da ova kulturna ustanova svojim brojnim aktivnostima daje doprinos tvrdnjama iz Bibliotečkog manifesta kojim je 21. vijek označen kao „vijek doživotnog znanja i učenja“.

Ona je istakla da bi položaj knjige u društvu bio i bolji da se za njihovu nabavku izdvajaju veća sredstva. Biblioteka „Ćirilo i Metodije“ raspolaže sa 49.000 bibliotečkih jedinica, 2.000 serijskih publikacija, među kojima treba izdvojiti legat sa 900 vrijednih izdanja, zbirku obaveznog primjerka sa 1.800 jedinica, Zavičajnu zbirku sa 680 publikacija.

– Posebno sam ponosna na našu čitaonicu koja nakon samo jednogodišnjeg staža ima već 400-500 korisnika mjesečno ili prosječno 27 korisnika dnevno, a stručni radnici Gradske čitaonice su osmislili i realizovali prvo informativno glasilo, dvomjesečni bilten „Kroz čitaonicu“, s ciljem da korisnike i najširu javnost obavještavaju o svim aktivnostima ovog odjeljenja i matične ustanove – rekla je Ðikićeva.

Za svoj doprinos u razvoju bibliotečke djelatnosti prošlogodišnje priznanje „Ðorđe Pejanović“ za najboljeg menayera pripalo je upravo direktoru matične ustanove u Prijedoru.

Rad ove ustanove najviše opterećuje nedostatak prostora koji godinama dijeli sa Muzejom Kozare, ali se njeni radnici nadaju da će i taj problem biti riješen najavama da bi mogla početi izgradnja namjenskog objekta.

– Obećanja i dobra volja lokalne vlasti i resornog ministarstva postoje, pa se nadamo da bismo za koju godinu mogli da dobijemo, konačno, normalne uslove za rad, kako bismo mogli da ostvarujemo još bolje rezultate od postojećih – istakla je Ðikićeva.

Izvor: Glas Srpske

Share.