Direktor Ribnjaka „Saničani“ kod Prijedora Daliborka Pajdić izjavila je danas da su pad prihoda i kompletno loša situacija u preduzeću posljedica nerješavanja godinama nagomilavanih problema, ali i maćehinskog odnosa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske prema ribarstvu. Ona je dodala da se smanjenjem cijene rada sa 180 na 135 KM od početka godine radnicima dalo do znanja da se može trošiti samo ono što je zarađeno. „Sindikat se ne miri sa smanjenjem cijene rada, a ne pokreće aktivnosti na rješavanju problema i otklanjanju nepravilnosti koje su mu itekako poznate“, kaže Pajdić Srni. Za primjere je navela lošu poslovnu politiku preduzeća, nedomaćinsko trošenje sredstava, angažovanje preskupo plaćenih spoljnih saradnika čiji angažman nije preduzeću donosio željene rezultate, neizmirivanje obaveza prema dobavljačima, korupciju, krađu ribe, nepotrebno otvaranje novih radnih mjesta i manjak radne discipline. Pajdić kaže da je do sada vladala nezainteresovanost resornog ministarstva za ribarstvo, podsjećajući da je ova poljoprivredna grana suočena sa mnogim nametima, među kojima su, prema njenoj ocijeni, enormno visoke naknade za vodoprivredu. „Ribari u RS obavezni su plaćati 0,17 KM naknade za vodoprivredu po kilogramu proizvedene ribe, nakon čega mogu očekivati subvencije Vlade RS od 0,7 KM po kilogramu proizvedene ribe, dok u Federaciji BiH ta subvencija iznosi 0,40 KM, a u Hrvatskoj čak 1 KM“, navela je Pajdić. Prema njenim riječima, ribari se suočavaju i sa sve skupljom ribljom hranom i sve nižom prodajnom cijenom ribe koja u veleprodaji košta 3,80 KM po kilogramu. „Ne možemo uticati na nisku prodajnu cijenu ribe na tržištu u Srbiji, gdje plasiramo polovinu godišnje proizvodnje, a koja iznosi 1,5 evro po kilogramu, kao ni na nelojalnu konkurenciju, sivo i crno tržište, ali se nadamo da će razgovori započeti u resornom ministarstvu riješiti mnoge probleme kojima je ribarstvo u RS opterećeno“, dodala je Pajdić. U Ribnjaku „Saničani“, u čijih 35 jezera ima 100 tona konzumne ribe i 400 tona riblje mlađi, započeo je proljećni izlov koji će trajati mjesec dana, a u jesenjem je izlovljeno 560 tona konzumne ribe. U ovom ribnjaku, starom 108 godina i jednom od najvećih u BiH, najviše se uzgajaju šaran, amur i tostolobik, a u manjim količinama smuđ, som i štuka.
SRNA
