Aleksandru Zmijanjcu (37) iz Prijedora od djetinjstva su najdraži bili kist i boje. Njegovi nastavnici su primjetili raskošan talenat, pa je u šestom razredu čak imao izložbu, koju je posjetila i jedna grčka delegacija. Dobio je poziv od Grka da dođe kod njih da se školuje i usavršava slikarstvo, a dva puta je iskoristio tu priliku. Kasnije se počeo baviti dresurom pasa, pa je tako na najbolji način spojio ljubav prema slikanju i psima, saznaje ekipa Anadolu Agency (AA).
Aleksandar radi sve tehnike, od akvarela, olovke, tempere i ulja na platnu, a bavi se i pirografijom i duborezom, te koncept artom. Radi slike i portrete uglavnom po narudžbi, dosta murala je uradio u Evropi i u Bosni i Hercegovini, a mnoge od slika su otišle naručiocima od Kanade do Njemačke. Inspiraciju pronalazi u svemu, pa tako ističe za AA da je sve oko njega što vidi svojevrsna inspiracija.
“Sve vrijeme na neki način održavam svoj talenat za slikanje, a u zadnje vrijeme se dosta bavim i izradom skulptura od raznih materijala. U školi sam drugarima crtao stripove, a uvijek gledam da pomjerim svoje granice. Ljudi nekako najviše naručuju portrete i ikone, a zanimljivo je da najviše naručuju portrete u drvetu”, kaže Aleksandar.
– Talenat nije dovoljan –
“Smatram da talenat kao i sve drugo treba njegovati. Danas ima i raznih materijala za kupiti, a ranije je bilo mnogo teže. U zadnje vrijeme sam dosta radio koncept art, a mislim da je u tome budućnost i dobro je plaćen posao u inostranstvu. Mnogi sada radije nekome poklone portret ili sliku za rođendan, nego bilo šta drugo, tako da se i tom smislu sve pomiče naprijed”, kaže Aleksandar.
Aleksandar je jedan od rijetkih dresera pasa na području Prijedora, a sredinom devetesetih godina je došao u posjed vojnog ovčara, koji je obučavan u Centru za obuku pasa u Nišu.
“Tada sam imao četrnaest godina i tada sam više naučio od psa, nego on od mene. Ljubav prema psima postoji od kako znam za sebe i jako volim rad sa tim prelijepim životinjama. Kod mene postoji izreka da ‘mi ljudi učimo od pasa, ali i psi uče od nas’. Uzgojem pasa se nisam puno bavio, ali radim obuke po želji vlasnika i evo trenutno imam šarplaninca, azijata, belgijskog ovčara… Za kvalitetnu dresuru treba od mjesec pa do deset mjeseci vremena, a sve zavisi od toga koliko je pas prije toga socijaliziran”, kaže Aleksandar i dodaje da radi ono što voli, te da mu je drago što sve više ljudi ulaže i interesuje se za socijalizaciju pasa. Kaže da su ljudi postali svjesni da psi nisu igračke, nego da su i velika obaveza.
– Više pažnje posvetiti radnoj kinologiji –
Aleksandar kaže da ljudi koji se bave uzgojem i dresurom pasa smatraju da mnogo više pažnje treba posvetiti radnoj kinologiji.
“Uspjeli smo u Gradišci napraviti jedno polaganje BBH ispita kod nas i nećemo od toga odustati, jer samo zajedno možemo podići radnu kinologiju na viši nivo kod nas u Bosni i Hercegovini”, kaže Aleksandar za AA.
Izvor: Anadolu Agency – e-Vijesti.com