Domovina još u srcu

Porodica osamdesetogodišnjeg Petra Zvineka jedna je od četiri preostale ukrajinske porodice u selu Marićka, kod Prijedora. Nekad ih je, priča nam Petar, bilo preko četrdeset. Većina ih se odselila između dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, u okolinu Prnjavora.
– Moj otac je na ovo područje stigao zajedno sa svojim roditeljima početkom prošlog vijeka. Tada je imao samo jedanaest godina. Zajedno s njima na područje Potkozarja stiglo je više stotina ukrajinskih porodica. Njih 40 naselilo se u Marićkoj, a kasnije su se odselili u kolinu Prnjavora i Slavoniju – priča nam Zvinek i dodaje da su njegov djed i baka u okolinu Prijedora došli po preporuci drugih Ukrajinaca koji su ranije stigli ovdje.
Iz rodne Ukrajine iseljavali su se zbog teškog života.
– Prema priči moga djeda i bake, mi smo porijeklom iz okoline Kijeva. Iz rodne zemlje mnogi Ukrajinci bježali su zbog teškog života. Seljaci nisu imali vlastitu zemlju za obradu. Posjede su držali moćni grofovi za koje su seljaci radili. Bilo je nemoguće prehranjivati porodicu a istovremeno davati ujam grofovima. Zato su mnogi odlučili da se nasele na ove prostore gdje je vlast držala Austrougarska koja je doseljenicima iz Ukrajine davala zemlju za obradu – priča nam Petar i dodaje da su Ukrajinci na ove prostore sa sobom donijeli i svoju kulturu, običaje i religiju.
Tako je u Marićkoj davne 1911. godine sagrađena mala ukrajinska crkva, koja i danas služi ovdašnjim Ukrajincima za vjerske obrede.
– Ovo je grkokatolička crkva. Svi obredi su nam isti kao i kod ostalih pravoslavaca. Slavimo vjerske praznike po starom kalendaru, krstimo se s tri prsta, molimo se istim svecima jedino što je naš vladika potčinjen Vatikanu – pojašnjava Zvinek i dodaje da ukrajinska crkva u Marićkoj nosi ime Pokrova presvete Bogorodice koji se obilježava 14. oktobra. Na taj dan u crkvi se vrši bogosluženje i organizuje narodni zbor.
Petrova neostvarena želja je da jednog dana ode u rodnu Ukrajinu o kojoj je mnogo čitao i slušao. Novca za to, kaže, nema. Zbog toga obavezno odlazi na manifestacije gdje gostuju Ukrajinici iz Ukrajine kako bi se s njima ispričao, pošto još uvijek dobro govori ukrajinski jezik, za razliku od mlađih prijedorskih Ukrajinaca koji ne znaju svoj maternji jezik.
Fokus

Comments are closed.