Close Menu
  • Početna
  • Najave
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Hronika
  • Sport
Facebook X (Twitter) Instagram
  • početna
  • o prijedoru
  • galerije
  • video galerija
  • mapa grada
  • važniji telefoni
  • kontakt
Facebook Instagram X (Twitter) Threads YouTube
GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora
  • Početna
  • Najave
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Hronika
  • Sport
Facebook Instagram X (Twitter) Threads YouTube
GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora
Home»Društvo»Godišnjica stradanja mještana sa lijeve obale Sane
Društvo

Godišnjica stradanja mještana sa lijeve obale Sane

21. jul 2010.2 Mins Read

Obilaskom lokalnih mezarja te prigodnim vjerskim obredima u utorak je u 6 prijedorskih mjesnih zajednica koje se nalaze na lijevoj obali Sane obilježena 18. godišnjica od stradanja žitelja bošnjačke nacionalnosti koji su živjeli u ovom dijelu opštine Prijedor. Članovi porodica i prijatelji nastradalih iz Zecova, Čarakova, Hambarina, Rakovčana, Rizvanovića i Bišćana su i ove godine uputili apel prema lokalnim, entitetskim i državnim vlastima kao i svima onima koji na bilo koji način mogu pomoći da se otkriju grobnice u kojima se nalaze posmrtni ostaci njihovih najmilijih, kao i grobnice svih stradalih u ratu širom BiH kako bi bili dostojanstveno sahranjeni. Mještanin Čarakova Sudbin Musić, inače predsjednik Medžlisa IZ Prijedor, iz čije šire porodice je nestalo preko 50 članova je rekao da prema podacima porodica i udruženja koja okupljaju preživjele iz ratnih stradanja tokom proljeća i ljeta 1992. godine, u naseljima na lijevoj obali Sane je stradalo ili u logore odvedeno oko 1800 lica bošnjačke nacionalnosti.
„Od ukupnog broja stradalih, do danas je djelimično ili potpuno pronađeno njih manje od 50 procenata, što je za nas lao članove porodica apsolutno neprihvatljivo, dodao je Musić. Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor 92“ je rekao da do danas nije podignuta niti jedna jedina optužnica za zločine počinjene na području lijeve obale Sane u periodu od 20. do 25. jula 1992. godine, iako se znaju imena mnogih egzekutora od kojih neki i danas žive i rade u Prijedoru. „Za nas je porazno da se u presudama Tribunala u Hagu spominju imena ljudi koji su vozili kamione sa tijelima nastradalih i vjerovatno znaju mjesta masovnih grobnica, dok mi i dalje tragamo za gotovo 1000 naših najmilijih bez ikakvih daljih informacija“, rekao je Duratović.

Pratiti nas možete i na sledećim mrežama:
Facebook    Instagram   Twitter   Threads   YouTube

© 2025 GradPrijedor.com – Portal grada Prijedora. All rights reserved.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.