Prijedorski voćari će i obu godinu pamtiti po problemima i ulaganjima koja neće donijeti pozitivne rezultate. Voćarska godina krenula je sa kasnim proljetnim mrazevima. Nakon toga svoj danak uzele su i dugotrajne kiše, a završni udarac mnogim voćarima zadala je suša.
“Dosta teška godina, kasni proljetni mrazevi su uništili veći dio voća da nemamo na teritoriju i gradi Prijedora voćnjak koji ima, ajde da kažemo, prosječan rod šljive. Uglavnom je to ili nema ništa, ili samo po koji plod. Što se tiče kruške, ssituacija takođe nije dobra. U zavisnosti od lokaliteta, možemo reći da je ostalo desetak procenata kruške. Jabuka, koje isto tako imamo u jednoj većoj količini na teritoriji grada Prijedora, nije samo stradila od mraza. Nažalost, nakon mrazeva imali smo i one poplave, dugi vremenski period sa kišom, gdje se nije mogla raditi zašta kako treba. I jednostavno, voćke su dosta oboljele, bolesti su napale, tako da i tu je situacija izuzetno loša. Sve u svemu možemo reći, jedna loša godina gdje nažalost ove godine nećemo imati domaćeg voća. To nešto malo što ga ima biće vjerovatno za industriju”, kaže Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor.
Prijedorski voćari očekuju pomoć lokalne zajednice, pojašnjavajući koliko im je u finansijskom smislu loša godina napravila štete. “Mi smo u Udruženju voćara kontaktirali gradsku upravu, komisija je izašla na teren i popisala štetu. Za dvadesetaka članova Udruženja šteta je procijenjena na 700.000 maraka, što govori o posljedicama vremena koje nas je pratilo ove godine. Nažalost, mi voćari već dvije godine nismo u mogućnosti osigurati svoje voće od mraza. Nijedna osiguravajuća kuća u BiH i Republici Srpskoj ne nudi tu uslugu, tako da smo tu prepušteni sami sebi i nažalost to se vidi kad uđemo u voćnjake, vidimo posljedice lošeg vremena”, ističe Marjanović.
Uz konstataciju da su umorni od gledanja u nebo i molitvi za povoljne vremenske prilike, voćari ističu da bi država trebalo da ima više sluha za očuvanje domaće proizvodnje i da podsticajnim mjerama motiviše dalji rad u svim oblastima poljoprivredne proizvodnje.
Autor: Zoran Sovilj – Kozarski vjesnik