„Zahtjevi koji nisu riješeni podrazumijevaju veće finansijske iznose i nisu predviđeni budžetom lokalne zajednice za ovu godinu“, kazao je Aleksić novinarima u Prijedoru.
On je pojasnio da su zahtjevi upućivani raznim službama, opštinskim odjeljenjima, drugim ustanovama, preduzećima i republičkim organima.
„Najveći broj stigao je na adresu Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove gdje se traži rješavanje komunalnih infrastrukturnih problema poput izgradnje mostova i propusta, te nasipanje puteva, zatim `Elektrodistribuciji` Prijedor gdje se traži obnova niskonaponske mreže i kvalitetnije snabdijevanje strujom, a potom inspekcijskim službama i komunalnoj policiji“, naveo je Aleksić.
On je istakao da je sadašnji koncept organizacije mjesnih zajednica bolji od ranijeg i da je Prijedor prva lokalna zajednica u Republici Srpskoj u kojoj je novi koncept zaživio, te da je grad na Sani postao ogledni primjer u ovoj oblasti i za druge lokalne zajednice.
„Raniji status pravnog lica podrazumijevao bi da mjesne zajednice moraju održavati imovinu koju posjeduju, ali novca za to nemaju jer više nema mjesnog samodoprinosa koji je postojao u prošlom sistemu, tako da je ta imovina sada i vlasništvo i odgovornost lokalne zajednice“, naglasio je Aleksić.
Tokom protekle predizborne kampanje više političkih partija u Prijedoru obećavalo je biračima da će se zalagati za vraćanje statusa pravnog lica mjesnim zajednicama, tvrdeći da se u novoj organizaciji mjesne zajednice ne razvijaju ravnomjerno odnosno da presudnu ulogu u njihovom razvoju ima politika, a ne vrsta problema.
SRNA
Foto – arhiva