Prijedor će i u naredne četiri godine, uprkos krizi, nastaviti započetu liniju razvoja, predstavljajući se, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, kao dobro mjesto za život, investicije i razvoj, poručeno je u Programskom obraćanju gradonačelnika Marka Pavića na konstitutivnoj sjednici novog saziva Skupštine grada Prijedora, u kojem je predočio svoje viđenje grada Prijedora u naredne četiri godine.
– U novogodišnjem intervjuu upitali smo ga koje su njegove najbitnije značajke i ciljevi i kako, iz svog ugla, vidi Prijedor na početku novog četvorogodišnjeg perioda?
Pavić: Na početku novog četvorogodišnjeg mandata ove lokalne vlasti zacrtano je ostvarenje tri osnovna cilja daljeg razvoja Prijedora, a to su stvaranje ambijenta za privlačenje stranih i domaćih investicija radi otvaranja novih radnih mjesta, nastavak razvoja infrastrukture i unapređenje rada administracije. Za ostvarenje ovih ciljeva potrebno je ispuniti tri preduslova, tačnije donijeti strategiju razvoja za period 2013-2018, ostvariti dobru saradnju gradonačelnika i parlamenta i ostvariti dobru saradnju grada sa Vladom Republike Srpske i Savjetom ministara BiH. Mi nismo izolovano ostrvo koje se može samo razvijati i od viših nivoa vlasti ne tražimo ništa više od onoga što nam pripada.
Za novi mandatni period najavio bih, pored ovih strateških ciljeva, recimo i izgradnju tri ambulante porodične medicine, rekonstrukciju službe hitne pomoći, završetak izgradnje nove zelene pijace, nastavak razvoja industrijskih zona, prelazak centralnog grijanja sa mazuta na biomasu, izgradnju nadvožnjaka na Pećanima, te projekat vodosnabdijevanja i kanalizacije vrijedan 16 miliona evra. Sve ovo potvrđuje da smo i do sada nastojali da grad razvijamo planski i u realnim okvirima i činjenica je da će i nakon ovog četvorogodišnjeg mandata Prijedor sigurno izgledati drugačije nego sada. Naš cilj je da Prijedor održi status proevropskog grada i da na tom planu otvori vrata za saradnju sa gradovima u okruženju slične ekonomske strukture i sličnih planova strateškog razvoja.
– Odgovore na ta i slična pitanja treba da ponudi i Strategija razvoja grada Prijedora za period od 2013. do 2018. godine. Kada bi se ona trebala naći pred ovdašnjim odbornicima?
Pavić: Mi smo uradili Strategiju razvoja opštine od 2008. do 2013.godina što znači da iduće godine moramo donijeti novu strategiju za narednih pet godina. U pripremi nove strategije odlučili smo da formiramo Privredni savjet grada čiji će osnovni zadatak biti da prati sva pitanja koja su od interesa za privredu i lokalni ekonomski razvoj Prijedora.Ovaj savjet će aktivno učestvovati, kao savjetodavni organ, u izradi buduće Strategije razvoja za narednih pet godina i to će biti samo jedna njegova funkcija jer bi ovaj organ trebao trajno da djeluje. Savjet ima 35 članova, a čine ga privrednici, predstavnici lokalne zajednice, lokalne razvojne agencije i nevladinog sektora. Njegov prioritetni zadatak kao savjetodavnog radnog tijela je da pripremi novu Strategiju razvoja grada, ali i da sugeriše način realizacije te Strategije, te da predlaže gradonačelniku, skupštini i drugim organima i institucijama grada mjere za poboljšanje privrednog ambijenta u Prijedoru. Svima je jasno da bez privrede nema života i da je privreda ta koja zapošljava, kao i da se iz krize možemo izvući ulaganjem u privredu i jačanjem privrednih subjekata na nivou grada, pa se nadam da će savjet dati dosta novih konkretnih prijedloga i savjeta i da će biti rezultata.
– Može li Prijedor, do tada, postati ono na čemu stalno insistirate, centar regije, sa zaokruženim procesom institucionalnog organizovanja na tom planu?
Pavić: Na političkom planu nastavićemo da se zalažemo za to da Prijedor postane centar nove regije budući da sada pripada banjalučkoj regiji koja je po svim parametrima veća od ostatka Srpske, te očekujemo da to bude završeno u naredne četiri godine, a možda čak i u dvije. Prijedor, koji je dobio status grada, bi sa pet okolnih opština bio druga regija po veličini u Republici Srpskoj. U suprotnom, ne možemo se ravnopravno razvijati jer ne možemo realno očekivati da bi Banjaluka vodila računa o nama onako kako bismo mi mogli sami o sebi. Stoga je naš dugoročni cilj da Prijedor postane regionalni centar, jer države se u svijetu povezuju politički, a regije privredno i mi upravo insistiramo na tom regionalnom povezivanju. Poznata su naša nastojanja u prethodnom periodu da ovdje dobijemo ispostavu Privredne komore Republike Srpske, ali mi nećemo odustati od nastojanja da u Prijedoru bude formirana regionalna privredna komora i vraćen Centar javne bezbjednosti i otvoren niz regionalnih službi koje mu, kao budućem centru regije i po svim relevantnim parametrima, pripadaju.
– Koliko se, u svemu, kalkuliše sa krizom, kod nas i u svijetu, i kako će se to odraziti na gradski budžet, pa, samim tim, i potrebe građana, institucija i ustanova?
Pavić: Odbornici Skupštine grada Prijedora usvojili su nedavno budžet za 2013. godinu u iznosu od 31.986.460 KM, što je za oko deset odsto manje od rebalansa budžeta za 2012. godinu odnosno za pet odsto manje u odnosu na budžet za 2012. godinu. Činjenica da je budžet izglasan većinom glasova odbornika samo potvrđuje da će politika i dalje biti izvan skupštinskih klupa i da se odbornici i administracija mogu uhvatiti u koštac sa trenutnom ekonomskom i finansijskom krizom i poteškoćama koje se tek očekuju u tim oblastima. Naš je cilj da i u takvim uslovima grad ima stabilan budžet iz kojeg će se redovno finansirati sve obaveze. Od planiranih sredstava više od dva miliona maraka predviđeno je za podsticaje u poljoprivredi i preduzetništvu i da je, bez obzira na krizu, velik dio budžeta razvojne prirode. Smanjeni su samo troškovi administracije i neke investicije koje u ovom momentu ne bi bile potpuno opravdane, a sva sredstva korisnika budžeta ili su povećana ili su ostala ista. Strukturu budžetskih prihoda čini 72 odsto poreza, 23 odsto neporeskih prihoda, a ostatak su vlastiti prihodi. U ovih osam godina nismo došli u situaciju da ne možemo izmiriti obaveze i siguran sam da nećemo ni ubuduće, a imamo i pet miliona maraka kapitalnih ulaganja, tako da su ovo sve pokazatelji da bi lokalna uprava mogla bez većih teškoća da funkcioniše i u slijedećoj godini, koja je najavljena kao teža nego ova koja je na izmaku.
– Osim domaćinskog ponašanja u raspodjeli gradskog novca, karakterističnog i po stalnom budžetskom suficitu, Prijedor se može pohvaliti time da se mnogo prije drugih odlučio za štednju, ali i činjenicom da kao rijetko koja lokalna zajednica više izvozi nego što uvozi?
Pavić: U posljednjih osam godina budžet Prijedora nikada nije bio u deficitu i da to neće biti ni u naredne četiri godine jer se lokalna vlast strogo drži pravila da se može trošiti samo onoliko koliko se zaradi. Deficit je megalomanija administracije, a mi na svoju administraciju trošimo oko 12 odsto, a na primanja svih budžetskih korisnika oko 25 odsto. To je izuzetno nisko učešće kakvim se može pohvaliti malo koja lokalna zajednica.
– Računa li se, kad je riječ o investicijama, na značajniju kreditnu podršku iz drugih izvora zna li se da je Prijedor jedna od najmanje zaduženih lokalnih zajednica u RS?
Pavić: Grad Prijedor jedna je od najmanje zaduženih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i ta zaduženost iznosi nepunih sedam odsto, što nije ni pola od dozvoljenih 18 odsto. Nikome ne dugujemo ni marke i sve obaveze izvršavamo redovno. Zdrava smo i sposobna lokalna zajednica koja uredno servisira sve što joj je u obavezama. U više navrata do sada sam govorio, a sada bih i ponovio, da je Prijedor jedina lokalna zajednica kojoj su po uvođenju PDV-a umanjeni prihodi dok su sve lokalne zajednice ostvarile rast prihoda po tom osnovu za 18 do 40 odsto. To je zato što se Prijedor vodi kao da ima 80.000 stanovnika iako samo glasačko tijelo broji blizu 85.000, što znači da je broj stanovnika od 105.000 do 110.000, tako da nastojimo da se i po ovom osnovu uvećaju prihodi. O nekim novim kreditnim aranžmanima biće riječi kasnije, budući da ćemo vjerovatno u nekim projektima, uz strane investicije biti uslovljeni i vlastitim učešćem te ne isključujemo ni mogućnost novih kreditnih aranžmana što će zavisiti od uslova kreditiranja, ali i opravdanosti kreditnog aranžmana.
– Ovo je treći četvorogodišnji period kako ste, voljom građana, izabrani za prvog čovjeka, najprije opštine, a sada i grada Prijedora. Donosi li nam promjena statusa nešto novo i šta, s tim u vezi, smatrate svojim najvećim uspjehom otkako predvodite ovdašnju izvršnu vlast?
Pavić: Prijedor je odavno zaslužio da se zove gradom i mi smatramo da je ovo samo početak stvaranja jednog većeg regionalnog centra za čitavu prijedorsku regiju. Ovdje treba napomenuti da ovaj novi status Prijedora ne daje mogućnost formiranja opština, niti vodi ka povećanju administracije, broja činovnika, niti troškova. Naime, važeći zakoni u Republici Srpskoj dozvoljavaju asimetrične gradove i opštine, tako da grad Istočno Sarajevo čini više opština, dok grad Banjaluku čini samo jedna opština. Tako će grad Prijedor činiti jedna, a ne više opština. Inače, Prijedor je odavno ispunjavao sve kriterijume za sticanje statusa grada i imao sve elemente koji jednu sredinu čine gradom, kao što su kulturni, sportski, obrazovni i infrastrukturni sadržaji, te privredni i ljudski kapaciteti. Međutim, ovaj status ne donosi neku ekonomsku, niti političku korist, već ima više psihološki značaj gdje će se svaki stanovnik osjećati višim, boljim i naprednijim, ali će za investicije značiti i još mnogo više. Investitori će u startu znati da dolaze negdje gdje postoje obilježja grada i kapaciteti za moguća ulaganja.
– Kraj godine je uvijek dobar povod za ocjenu onog što je učinjeno i urađeno. Šta biste, u tom kontekstu, posebno izdvojili?
Pavić: Lokalna vlast je u proteklih osam godina u Prijedoru uspješna zato što je iz lokalnog parlamenta eliminisana politika, a rad bio usmjeren isključivo na životne potrebe građana. Bavili smo se potrebama naših građana, a politiku smo ostavili samo za predizborna vremena i za mjesta izvan skupštinske zgrade. Zato nismo imali ni problema, čak ni trzavica i zato očekujem da ćemo i ubuduće tako raditi. Što se tiče ostalih realizovanih projekata i oni najveći kritičari, moraju prilikom jednog ovakvog sumiranja rezultata da priznaju da Prijedor ni približno ne izgleda onako kako je izgledao samo nekoliko godina unazad. Svi smo svjedoci da je obnavljanjem oko 220 kilometara putne mreže, asfalt stigao i u najudaljenija mjesta grada, oživjela su igrališta u dvorištima gotovo svih škola, renoviranjem domova u mjesnih zajednicama neka kulturno-umjetnička društva su obnovila rad, a imamo i novoformiranih društava i pjevačkih grupa koji njeguju tradiciju naroda koji žive na ovom podrčju. Uprkos sušnoj godini, možda po prvi put građani našeg grada nisu bili suočeni sa nestašicom vode za piće, osim u dijelovima gdje drugi faktori utiču na redukcije ili gdje projekat vodosnabdijevanja nije dovršen. Prijedor ima renomiranu pozorišnu kuću, obnovljenu bioskopsku salu, novu čitaonicu, obnovljenu Ljetnu baštu, bazen, uređenu gradsku ulicu, te manifestacije kao što su Književni susreti na Kozari, Festival horova „Zlatna vila“, likovnu koloniju Sreten Stojanović čije održavanje gotovo u cjelosti podržava gradska uprava. Ali možemo biti ponosni i na naše mlade inovatore, matematičare i sportiste, kao i na činjenicu da i u ova krizna vremena finansijski podržavamo te talentovane mlade ljude, ali i dodjeljujemo oko 220 stipendija.
– Novo zapošljavanje, i pored vidnih pomaka, ostaje najveći problem. Da li se, s tim u vezi, ne računajući gradske podsticaje, karakteristične i za druge oblasti, može više očekivati od industrijskih zona, ali i napora da se dobar imidž Prijedora jasnije manifestuje u privlačenju domaćih i stranih investicija?
Pavić: Prema najnovijim podacima broj nezaposlenih u Republici Srpskoj smanjen je ove godine za 2.270 osoba, a glavni doprinos dale se veće sredine, dok je u manjim i opštinama srednje veličine porastao broj stanovnika koji traže posao putem Zavoda za zapošljavanje RS. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS broj nezaposlenih smanjen je sa 154.850, koliko ih je evidentirano u januaru, na novembarskih 152.580 i u tome prednjači Prijedor kao najsvjetlija tačka. Najveći pad nezaposlenosti evidentiran je upravo u našem gradu, gdje je na početku godine posao tražilo 13.157 ljudi, a u novembru je taj spisak sveden na 11.906 ili 1.251 manje. Tek onda dolazi Banja Luka gdje je broj nezaposlenih smanjen za 529. Smanjenju nezaposlenosti je doprinijelo otvaranje novih preduzeća i radnji, ali i angažovanje gradske uprave izdvajanjem subvencija za zapošljavanje ljudi sa biroa. Mi svake godine u budžetu planiramo novac za stimulaciju zapošljavanja u industriji, poljoprivredi i preduzetništvu. Privrednicima dajemo određeni iznos novca za svakog zaposlenog radnika i to je dalo rezultat. Mi moramo nastaviti sa tom pozitivnom tendencijom i naš prioritet će i dalje biti stvaranje ambijenta za privredni razvoj našeg grada jer je ekonomija i zapošljavanje osnova našeg djelovanja i ključ za rješavanje najvećeg problema, a to je nezaposlenost. Iz tih smo razloga formirali industrijske zone, donijeli mnoga akta kojima smo smanjili rokove za izdavanje raznih dozvola, smanjili cijene za pojedine usluge, cijene zemljišta, razvili Agenciju za lokalni ekonomski razvoj „PREDA-PD“ koja besplatno obavlja usluge za investitore i slično. U toku su razgovori za izgradnju cementare, fabrike crijepa i obnovu Rudnika željezne rude „Ljubija“. Svaki od ovih strateških projekata se radi i to je ono što ekonomiju treba da preobrazi i učini naš grad nosiocem razvoja industrije i rudarstva i u Republici Srpskoj i u BiH. Uz ove strateške projekte radi se na dovođenju i drugih investitora, naročito u poljoprivredu, ali i u druge grane. Upravo iz tih razloga u toku je provođenje pilot projekta u Prijedoru, koji se odnosi na sertifikaciju gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem „Međunarodni pečat“. Projekat je pod okriljem Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i u saradnji sa Ministarstvom za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, a osim u Prijedoru se provodi i u Banja Luci. Po kriterijumima tog projekta mi moramo da ispunimo 184 podkriterijuma kojima ćemo dokazati da je naša administracija osposobljena da pruži sve potrebne usluge potencijalnim investitorima. Nakon formalizacije ispunjenja uslova uslijediće posjete gradovima u regionu i promocija Prijedora kao povoljnog ambijenata za ulaganje.
– Ovo je, pred nastupajuću 2013. godinu, vrijeme žurbe, čestitanja i dobrih želja, ali i velikih očekivanja. Šta biste, u tom kontekstu, podijelili sa građanima Prijedora od kojih će mnogi, u vrijeme novogodišnjeg slavlja, biti na gradskom trgu?
Pavić: Ja nikada nisam davao lažna obećanja pa neću ni ovom prilikom biti nerealan ako kažem da je pred nama još jedna krizna godina gdje svi moramo uložiti maksimalne napore da efekte te krize svedemo na minimum.Uz dobre želje svim sugrađanima, poručio bih da od svih nas očekujem i vrijedan rad i maksimalan trud da se trend smanjenja nezaposlenosti nastavi, ali i da ujedno učinimo sve kako bismo što bolje predstavili i promovisali naš grad gdje god se nalazili i ko god da nam dođe u posjetu. Samo ako se predstavimo kao dobri domaćini ubijedićemo potencijalne investitore, da smo upravo mi u Prijedoru najbolji izbor njihovog budućeg poslovnog partnera. Rezultati koji nakon toga dođu biće još veće novogodišnje slavlje već iduće godine.
– Šta Vi lično očekujete i po čemu biste željeli da pamtite narednu godinu?
Pavić: Odgovor na ovo pitanje je jednostavno da osim što svima želim dobro zdravlje i srećnu Novu 2013. godinu želim da je svi pamtimo po dobru koje ćemo činiti svojim bližnjima, ali i vrijednom radu i trudu jer jedino tako nam može biti bolje. Odgovornost za ispunjenje svih naših želja moramo preuzeti sami i to je jedini pravi put da zajednički gradimo naš Prijedor i naš bolji život u njemu.
28.12.2012. godine
www.prijedorgrad.org