Pod Kozarom grožđe s juga

Poznate vrste konzumnog grožđa poput demir kapije, hamburga i kardinala, vrlo uspješno se mogu uzgajati ne samo u južnim područjima već i na krajnjem sjeverozapadu Republike Srpske. Potvrđuje nam to Prijedorčanin Veroslav Kotroman, koji je u svojim vinogradima na Kozari ove godine imao vrlo dobar rod ove vrste grožđa, koju još uvijek ne plasira na tržište već poklanja prijateljima.
– Gajenjem grožđa počeo sam se baviti sasvim slučajno prije osam godina. Iz godine u godinu proširivao sam svoj vinograd i zasađivao nove vrste. Imao sam i podršku opštinskog Odsjeka za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, od stručnih savjeta do dobijanja povoljnih kredita kako bi nabavio opremu za ovu proizvodnju – kazao je Kotroman, koji je ovih dana počeo s berbom konzumnog, a uskoro će početi i s berbom vinskog grožđa.
Pod vinogradima ovaj domaćin, inače zaposlen kao električar u Opštoj bolnici u Prijedoru, ima oko tri dunuma. Pored autohtonih sorti grožđa, u njegovom vinogradu se nalaze i poznate vinske sorte, kao što su šardone, frankovka, burgundac i druge, ali su tu i one konzumne za koje se smatra da mogu uspjevati samo u južnim dijelovima Republike Srpske i BiH.
– Lani sam prizveo preko hiljadu i po litara isključivo crnog i crvenog vina. Dobar dio sam već prodao svojim stalnim mušterijama – priča Kotroman, dodajući da kvalitet potkozarskog vina nije ništa lošiji od kvaliteta vina s poznatih vinskih područja.
Kozara, po njegovim riječima, ima vrlo povoljan geografski i klimatske uslove za razvoj ove proizvodnje, samo što još uvijek ljudi nisu u većoj mjeri zainteresovani za vinograde.
– Gajiti poznate vinske sorte nije jednostavan posao. One zahtijevaju veoma mnogo posla. Tu je godišnje nekoliko prskanja protiv raznoraznih štetočina i zaraznih oboljenja kojima su loze sklone. Ipak, sve se to vrati kroz dobro vino koje se i na ovim prostorima dosta konzumira – objašnjava ovaj vinogradar.
On tvrdi da se neki na proizvodnju grožđa odlučuju i zbog toga što grožđe skoro svake godine rađa, doduše nekada bolje nekada slabije, dok se tako nešto ne može reći za šljivu, krušku i jabuku, od kojih se u potkozarju najčešće peče rakija. Tako kada nema šljive za rakiju, Kozarčanima dobrodođe i lozovača.
Fokus

Comments are closed.