Rasprava o Nacrtu zakona o fondu i finansiranju zaštite životne sredine RS

U upravnom odboru fonda za zaštitu životne sredine Republike Srpske trebalo bi da se nađu po jedan predstavnik lokalnih zajendnica, kao i nevladinih organizacija, osnovna je primjedba iznesena na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o fondu i finansiranju zaštite životne sredine RS, održanoj u petak u Prijedoru. Načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje opštine Prijedor Mirjana Komljenović rekla je da zakon nije predvidio na koji način lokalne zajednice uopšte mogu uticati na izradu programa iz kojih će biti moguće realizovati projekte zaštite životne sredine. „Dalje, zakon predviđa realizaciju projekta u skaldu sa Vladinom razvojnom strategijom, a mi predlažemo i u skladu sa lokalnim razvojnim strategijama“, kazala je Komljenovićeva. Ona je dodala da se u evidenciji obveznika koji plaćaju naknade za zagađenje životne sredine treba naći mehanizam da se zna koliki iznosi se slivaju iz kojih lokalnih zajednica i delegiranjem projekata naći načina da se novac vraća u te sredine radi sanacije problema zagađenja. „Takođe, ako niko osim Vlade i resornog ministarstva nema načina da kontorliše priliv i odliv sredstava i predlaganje i odabir projekata, onda mislimo da zakon postoji radi formiranja fonda odnosno da bi se neko udomio“, navela je Komljenovićeva. Voditelj prijedorske kancelarije Ekološke koalicije unskog sliva-EKUS Dragan Zrnić rekao je da RS ima svoju koalciiju nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine i da zato nevladin sektor može predložiti kvalitetnog kandidata za upravni odbor fonda. „Budući da brojni revizorski izvještaji pokazuju da mnogi fondovi i agencije većinu novca kojim raspolažu troše sami na sebe, tražimo da se za ovaj fond jasno i mjerljivo ograniči potrošnja za vlastito funkcionisanje. Takođe tražimo da se u zakonu razgraniče kriterijumu za nevladine organizacije od kriterijuma za javne ustanove i javna preduzeća“, naveo je Zrnić. On je dodao da je nevladin sektor uglavnom zadovoljan ovim zakonskim rješenjem, ali da, s obzirom da se radi o širokom okviru, treba sačekati donošenje pravilnika odnosno podzakonskih akata. Svjetlana Radusin, pomoćnik za zaštitu životne sredine u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS koje organizuje javne rasprave, kazala je da je ova javna rasprava najkvalitetnija od do sada održanih. Ona je podsjetila da Nacrt zakona o fondu i finansiranju zaštitie životne sredine RS uređuje fond kao instituciju i daje mu javna ovlaštenja da donosi rješenja protiv zagađivača životne sredine, definiše sredstva za rad fonda, obveznike plaćanja naknada i kriterijume za utvrđivanje visina naknada. „I ovaj, kao i svi zakoni iz oblasti zaštite životne sredine, počiva na principu `zagađivač plaća`“, dodala je Radusinova. Osim u Prijedoru, javne rasprave održane su u Istočnom Sarajevu, Trebinju, Bijeljini i Doboju, a završna je najavljena za 21. jula u Banjaluci.
SRNA

Comments are closed.