Pokrenuta je inicijativa za otvaranje sigurnih kuća za područja Trebinja i Istočnog Sarajeva, rečeno je Srni u Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske.
„Zaključak Narodne skupštine Republike Srpske je da je, u sadašnjoj fazi realizacije mjere, neophodno imati pet sigurnih kuća koje će pokrivati sjedišta pet okružnih tužilaštava odnosno pet centara javne bezbjednosti u Republici Srpskoj“, podsjećaju iz ovog ministarstva.
U Republici Srpskoj sigurne kuće u Banjaluci, Modriči i Bijeljini pokrivaju područje okružnih tužilaštava odnosno centara javne bezbjednosti Banjaluka, Doboj i Bijeljina.
„Sigurne kuće u Banjaluci, Modriči i Bijeljini nastaviće da realizuju mjeru na način kako je propisano pravilnikom koji je još uvijek na snazi, a nakon donošenja novog, u roku od šest mjeseci uskladiće svoj rad sa novim pravilnikom“, kažu u Ministarstvu.
Prema novom Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, ministar porodice, omladine i sporta donijeće Pravilnik o standardima, a u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i sve druge pravilnike, pa tako i, između ostalog, Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra sigurnih kuća i Pravilnik o načinu dodjele sredstava sigurnim kućama.
„Do donošenja novih pravilnika primjenjivaće se podzakonski propisi doneseni na osnovu prethodnog zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ako nisu u suprotnosti sa odredbama novog zakona“, ističu u Ministarstvu.
I dok je u planu otvaranje novih sigurnih kuća u Republici Srpskoj, Prijedor je više od dva mjeseca bez svoje sigurne kuće koja je funkcionisala četiri godine.
Direktor Centra za socijalni rad Prijedor Rade Javorić rekao je da se od zatvaranja dosadašnje sigurne kuće još uvijek nije pojavilo pravno ice zainteresovano za ponovno pokretanje ovog projekta.
„Nažalost, još uvijek čekamo da se pojavi neko zainteresovan da zaživi ovakvu vrstu zaštite žrtava porodičnog nasilja, ali, na sreću, u međuvremenu nismo ni imali potrebe za takvom vrstom zaštite“, kazao je Javorić Srni.
On je podsjetio da u okviru Centra za socijalni rad Prijedor postoji prihvatna stanica u kojoj žrtve nasilja mogu biti smještena 72 sata, ističući da bi, ako se ukaže potreba za smještajem u sigurnu kuću, žrtve iz prijedorske regije bile smještene u sigurnoj kući u Banjaluci.
„Zbog gašenja naše sigurne kuće naročito žalimo jer je bila među prvima u RS. Apelujemo na zainteresovane subjekte da prepišu iskustva iz Modriče i Banjaluke koje uspješno vode svoje sigurne kuće i da ta iskustva primijene i u Prijedoru“, dodao je Javorić.
Sigurna kuća u Prijedoru postojala je od 2008. godine do prije dva mejseca. Zatvorena je jer, prema riječima njene voditeljice Nade Ševo, Centar za socijalni rad nije slao žrtve nasilja u sigurnu kuću, a istovremeno finansiranje kuće zavisilo je od broja smještenih žrtava. Iz Centra za socijalni rad Prijedor ranije su odbacili optužbe za nepostojanje saradnje sa sigurnom kućom, ističući da se po zakonu, svakoj žrtvi nasilja nudi mogućnost smještaja u porodicu, u komšiluk, kod rodbine ili prijatelja, u prihvatnu stanicu ili u sigurnu kuću i da žrtva sama bira gdje želi biti smještena.
Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici definisano je da sigurna kuća predstavlja posebnu mjeru podrške kojom se obezbjeđuje siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici, a koju može realizovati pravno lice koje ispuni uslove definisane podzakonskim aktima koji će sačiniti Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske.
Sigurna kuća mora ispunjavati utvrđene standarde u pogledu prostora, opreme i kadra, ispunjenost standarda utvrđuje komisija koju imenuje ministar porodice, omladine i sporta, a, na osnovu prijedloga komisije, ministar će donositi rješenja o ispunjenosti standarda.
SRNA