Čarojice su jedan je od zaboravljenih krajiških običaja koji se organizovao uoči vaskršnjeg posta, odnosno u nedjelju pred bijele poklade.
Najstariji mještani Potkozarja prisjećaju se ovog običaja tvrdeći da je nestao početkom pedesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o običaju u kojem grupa mladića maskiranih u svatove obilazi domaćinstva igrajući i pjevajući. Zauzvrat domaćini ih daruju i pozivaju da im i iduće godine dođu. Poklade su dan za praštanje i veselje. Smatralo se da u period vaskršnjeg posta treba ući bez grijeha.
Etnolog Muzeja „Kozara“‘ u Prijedoru Marija Radaković ističe da su čarojice identične takozvanim maškarama koje praktikuju Hrvati.
– Ovo je još jedan od dokaza naše isprepletenosti. Čarojice su svojevremeno bile zastupljene kod srpskog življa na širem području Krajine, Like, Banije, ali isto tako ovaj običaj praktikovali su i krajiški muslimani i Hrvati. Običaj zapravo datira iz prethrišćanskog perioda, a bio je posvećen kultu mrtvih. Neki narodi su ga zadržali do današnjeg dana posebno na prostoru Hrvatske, ali u Potkozarju on je iščezao – priča Radakovićeva.
Likovi koji se pojavljuju u čarojicama su mlada, djever, baba i djed. Lica su im maskirana, da li originalnim maskama ili nagaravljena kako bi što bolje sakrili svoj identitet.
Oko sebe bi vezali razna zvona, a bili bi odjeveni u gunjeve i stare odore. Glavnu riječ vodio bi djever, odnosno stari svat, koji je pozivao domaćine da izađu iz kuće. Kada bi domaćin izašao čarojice bi ga zadirkivale i uvlačile u kolo koje bi obavezno odigrali ispred svake kuće. U čarojice su mogli ići samo muškarci, uglavnom mlađe doba, ljudi koji su veseli i umiju da pjevaju i zabavljaju.
Devedesetpetogodišnja Pava Turudija iz sela Božići naslonjenog na zapadne obronke Kozare prisjeća se vremena kada su čarojice dolazile pred njenu kuću.
– Sjećam se da su nekakvi mladići dolazili pred kuću pjevali igrali i sa nama se šalili. Mi bismo po običaju htjeli da vidimo „mladu“. Dizali smo veo a ona bi bježala od nas. Obavezno smo ih darovali, šakom vune ili kudelje, komadićem slanine ili žitom – prisjeća se baka Pava.
Jedno od rijetkih mjesta u kojima se čarojice obilježavaju je selo Koprivna na području opštine Oštra Luka. I danas na bijele poklade grupa od desetak mladića obilazi domaćinstva ovog sela, zabavljajući ukućanima koji ih časte mezom, pićem i slatkišima.
Snimanje filma
Mještani sela Gornji Orlovci ovih dana bili su u prilici da se podsjete na ovaj običaj zahvaljujući snimanju dokumentarnog filma o čarojicama. Grupa mladića, članova KUD-a „Kozara“ iz Prijedora na sebe je stavila čarojičko odijelo i krenula kroz selo. Pratila ih je muzika ali i buka koju su stvarala zvona opasana oko njih.
– Rekli su nam da je ovo priređeno za snimanje televizijske priče o čarojicama, a mi bismo voljeli da se običaj zadrži i da nam ubuduće svake godine čarojice dođu pred kuću – priča Milka Sarajlić mještanka Gornjih Orlovaca.
Glas Srpske
