Sve spremno za početak grijanja u gradu na Sani

Direktor prijedorske “Toplane“ Zoran Knežević izjavio je da je sve spremno za početak grijanja u gradu na Sani. On je poručio da će grijanje početi prije 15. oktobra ukoliko budu ispunjeni uslovi.

Grijna sezona redovno počinje od 15. oktobra, ali mi imamo obavezu da budemo spremni od prvog oktobra za raniji početak sezone i ukoliko tri dana zaredom u 21 sat temperatura bude ispod 12 stepeni celzijusa onda su stvoreni uslovi za raniji početak grijanja. Mi smo spremni i takve situacije smo često i imali – rekao je on.

Knežević kaže da je na lageru“Toplane” oko 90 odsto drvne biomase koja je potrebna za grijanje grada.

-Oko 19.000 tona je prisutno, ostale količine koje su potrebne su već ugovorene i obezbijeđene. U toku su tenderski postupci za nabavaku drvne biomase za grejnu sezonu 2021./2022.-rekao je on.

Knežević tvrdi da neće biti povećana cijena grijanja.

-Potvrđujem da u ovoj godini neće biti promjene cijene grijanja, ali ću preliminarno najaviti da do promjene cijene neće doći ni iduće godine, što je jako bitno-istakao je on.

On je podsjetio da je period rada na mazut od 2004. do 2015. bio jako težak za “Toplanu” jer svojim prihodima nisu mogli plaćati mazut čija je cijena redovno povećavana.

-Prilivi “Toplane” su bili oko pet miliona maraka, a sam mazut za godinišnje potrebe je koštao preko pet miliona maraka, tako da nije bilo moguće poslovanje i uz subvenciju grada koja je uvijek bila prisutna. Stvarao se prazan prostor koji je “Toplana” rješavala zaduživanjem kod komercijalnim banaka i IRB i ta zaduživanja su doveli našu djelatnost u pitanje-tvrdi on.

Knežević je naveo da je zato odluka da se mazut zamjeni mazutom i izgradi novo postrojenje bila izuzetno dobra za Prijedor.

-S obzirom na ranije postojanje “Celpaka” i velike drvne količine koje su prirodno okruženje našeg grada i u enormnoj količini trošene u prošlosti, mi smo imali odmah u vidu biomasu. Predlozi su bili vezani i za geotermalne izvore, ugalj i sa državnog nivoa u vezi sa Južnim tokom i plinom. Svi predlozi su se iz svojih razloga odstranili, a jedini zreo predlog je ostao biomasa – kaže on.

Rezultat je da se umjesto ranijih pet miliona maraka za nabavku mazuta iz inostranstva, sada plaća 2,5 milion maraka godišnje za drvnu biomasu i to lokalnim preduzećima u krugu od 50 kilometara.

Autor: Bojana Majstorović – SrpskaInfo.com

Comments are closed.