U resornom ministarstvu RS ne pričaju jezikom privrede

Lazo Marčetić, direktor ribnjaka Saničani kod Prijedora, u kojem je prije nekoliko dana počeo proljetni izlov jednogodišnjeg i dvogodišnjeg ribljeg nasada, prošlu godinu ocijenio je kao jednu od najtežih u ribarstvu.
Bezuspješni pregovori
– Imam osjećaj da neko tendenciozno hoće da uništi ribarstvo. Saradnja s resornim ministarstvom RS je katastrofalna. Ne pričamo istim jezikom i ne razumijemo se. Ne znam kojim jezikom oni govore, ali to sigurno nije jezik privrede – kazao je Marčetić i dodao da Saničani već godinama nemaju kontinuitet podsticaja.
Sve dodatno, prema njegovim riječima, kompliciraju i naknade za vodu povećane za skoro 300 posto.
– Bez podsticaja smo, a po kilogramu proizvedene ribe ovom entitetu moram platiti dvadesetak feninga naknade za vodu – kaže Marčetić.
Ističe da u ribnjaku ni ove godine ne računaju na planirane podsticaje.
– Prema nekim pravilnicima, jedan subjekt može dobiti samo 60.000 maraka podsticaja, što je apsurdno u odnosu na činjenicu da samo ovaj ribnjak proizvodi 1.000 tona ribe godišnje. Ove godine predviđeno je, navodno, 70.000 maraka podsticaja, ali niko od nas ta sredstva ne može dobiti, jer ne možemo platiti naknade za vodu koje iznose 150.000 KM. A, ako i platimo, niko nam ne može garantirati da ćemo imati dovoljne količine vode – naglasio je Marčetić i dodao da je o ovome, bez rezultata, u više navrata razgovarao i s predstavnicima entitetskog ministarstva, ali i u Agenciji za vode RS.
Tržište EU
Inače, tokom proljetnog izlova ribe u Saničanima očekuju izlov težak 340 tona ribljeg nasada i stotinjak tona konzumne ribe koja će biti plasirana na domaće i srbijansko tržište. Ribe iz Saničana još nema na tržištima Evropske unije.
– To je boljka koja će potrajati, jer na državnom nivou nemamo odgovarajuće laboratorije, ni završeno zoniranje riječnih slivova – kazao je Marčetić.
Dnevni avaz

Comments are closed.