Vaskršnji peretak je autohtoni običaj Potkozarja, a pored bojenih i šaranih jaja, ukras je gotovo svake potkozarske trpeze za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Iako ih proizvode mnoge pekare, pereci Kola srpskih sestara prepoznaju se po ručnoj izradi, posebnoj pažnji posvećenoj svakom koraku pripreme i po tradicionalnoj recepturi koja se prenosi generacijama, pa su postali svojevrstan brend ovog udruženja.
Peretak je tradicionalno oblikovan u formi trnove krune, simbolizujući Hristovu žrtvu.
Predsjednik Kola Jadranka Mijić izjavila je Srni da su ove godine napravile oko 4.500 peretaka, mnogo manje nego prošle godine, kada su ih napravile oko 7.000.
„Ove godine smo primali narudžbe za prodaju oko 3.000 peretaka, a nekih 1.500 smo tradicionalno podijelile“, rekla je Mijićeva.
Ona je dodala da su peretke podijelile Crkvi Svete Trojice i Crkvi Svetog proroka Ilije na Urijama i manastiru Miloševac, te korisnicima među kojima je i Udruženje roditelja djece sa posebnim potrebama „Neven“.
„Nema nas dovoljno da bismo napravili peretke svima onima koji su željeli peretak. Ima nas 11, radile smo u radosti i iz ljubavi, ali malo nas je i u godinama smo“, istakla je Mijićeva.
Ona je dodala da je to i razlog zbog kojeg bi voljele da im se priključe nove, mlađe članice da ih uče da prave peretke.
„Najvažnije je da nauče kako to da rade, da sa nama ne ode ova vještina i upravo iz tog razloga smo nedavno posjetili i Poljoprivredno-prehrambenu školu gdje se školuju kuvari i pitali ih imali li ko zainteresovan da ih naučimo“, rekla je Mijićeva.
Izrada ove poslastice, ma koliko djelovalo jednostavno, dugotrajan je proces za čiju je pripremu potrebno puno pažnje i kulinarskog iskustva.
Recept nije tajna, ali iz nekog razloga, osim članicama Kola, mnogima ne uspijeva da imaju oblik i ukus kao njihovi pereci.
Mijićeva kaže da je naučila da ih pravi od svoje bake još kao djevojčurak.
„Onda sam se takmičila sa svojom tetkom koja je i sama nekad radila u Kolu, ali je baka uvijek govorila da su moji bolji, što me je ohrabrilo da svake godine budem sve bolja“, rekla je Mijićeva.
Da to nije nimalo jednostavan postupak potvrđuje i činjenica da su im ranije u posjeti bile i članice Kola srpskih sestara iz Banjaluke koje su željele da obnove znanje u pripremi ovog svojevrsnog specijaliteta po kojima su prijedorske članice Kola srpskih sestara postale prepoznatljive.
„Ove godine smo mi njih posjetile i darivale im stotinjak peretaka“, rekla je Mijićeva.
Cijena jednog peretka i ove, kao i prethodne tri godine, iznosila je dvije KM, a prihod od prodaje koristi se za pokrivanje troškova pripreme i humanitarne svrhe.
Izvor: SRNA – RTRS