Prema Jankovićevim riječima, depeše i druge dokumente u ime načelnika moglo je potpisivati još 10 inspektora, a ukoliko nije bio prisutan niko od njih, potpis je mogao staviti i šef operativnog dežurstva.
„Ne znači da sam ja autor dokumenta. Kad Simo ode, sekretarica traži da se potpiše to i to“, kazao je Janković, čije je svjedočenje započelo 6. novembra.
Simo Drljača je pred Tribunalom u Haagu bio optužen za zločine u Prijedoru, ali je poginuo prilikom hapšenja 1997. godine.
Za zločin počinjen na Korićanskim stijenama, gdje je ubijeno oko 200 civila, sudi se, pored Jankovića, i Zoranu Babiću, Miloradu Škrbiću i Željku Stojniću, nekadašnjim pripadnicima prijedorske policije.
Prvostepenom presudom, Janković je, kao bivši „komandir stanice milicije Prijedor“, osuđen na 27 godina zatvora, Babić i Škrbić na po 22, a Stojnić na 15 godina. Apelaciono vijeće je ukinulo ovu presudu i naložilo održavanje novog suđenja.
Odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, Janković je rekao da je tačno da je bio mirnodopski komandir stanice milicije, a da je ova funkcija „bila u mirovanju od formiranja rezervnih stanica policije do Dejtonskog sporazuma“.
On je kazao da nije tačno da je u ratu bio „načelnik milicije“, kao što se navodi u nekoliko dokumenata koje mu je Optužba prezentovala na ovom suđenju.
„Ne slažem se s ovim tekstom. Nastao je van vremena relevantnog za optužnicu, to je interno glasilo. Ništa nije tačno što je napisano“, prokomentarisao je Janković predočeni bilten CJB Prijedor iz novembra 1994, u kojem se, prema Optužbi, navodi da je „Janković načelnik stanice milicije“.
Optužba i odbrana su predložile suočenje nekoliko ranije saslušanih svjedoka, a odluku o tome Sudsko vijeće će donijeti 19. novembra, kada će biti nastavljeno suđenje, prenosi Justice Report.
FENA