Close Menu
  • Početna
  • Najave
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Hronika
  • Sport
Facebook X (Twitter) Instagram
  • početna
  • o prijedoru
  • galerije
  • video galerija
  • mapa grada
  • važniji telefoni
  • kontakt
Facebook Instagram X (Twitter) Threads YouTube
GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora
  • Početna
  • Najave
  • Politika
  • Društvo
  • Kultura
  • Hronika
  • Sport
Facebook Instagram X (Twitter) Threads YouTube
GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora
Home»Kultura»Kad je stranac najizvođeniji na sceni nacionalnog teatra
Kultura

Kad je stranac najizvođeniji na sceni nacionalnog teatra

22. oktobar 2016.4 Mins Read
Ulaznica za jedno od posljednjih velikih gostovanja u Narodnom pozorištu u Beogradu - Hamlet u izvođenju Kraljevskog nacionalnog teatra iz Londona 2001. godine.
Ulaznica za jedno od posljednjih velikih gostovanja u Narodnom pozorištu u Beogradu – Hamlet u izvođenju Kraljevskog nacionalnog teatra iz Londona 2001. godine.

Narodno pozorište u Beogradu u prvih sto godina postojanja više od 800 puta igralo je Šekspira, a do danas je to i više od hiljadu ili barem jednom mjesečno, ne računajući operu i balet koji ga takođe redovno postavljaju, rekla je glavni urednik izdavačke delatnosti ove kuće Jelica Stevanović.

„To je možda jedinstven slučaj u svijetu da je starni pisac najizvođeniji u jednom nacionalnom teatru“, rekla je Stevanovićeva sinoć u Pozorištu Prijedoru gdje je obilježeno 400 godina od smrti Vilijema Šekspira.

Govoreći o istoriji igranja Šekspira u Srba, ona je navela da je to bilo u vrijeme kada je Beograd 1867. godine tek izvojevao nezavisnost u Otomanskom carstvu, da je 1868. osnovano Narodno pozorište i da je nepunu godinu dana kasnije ono dobilo zdanje u kojem i danas radi.

„Svega 20-ak dana nakon svečanog otvaranja zgrade, Šekspir je bio na sceni Narodnog pozorišta. Bio je to Mletački trgovac i bila je to ljubav na prvi pogled“, navela je Stevanovićeva podsjećajući da je Beograd tada imao 20.000 stanovnika, većinom nepismenih i vrlo malo obrazovanih.

Ona je navela da je utemeljivač anglistike na beogradskom univerzitetu Vladeta Popović zabilježio da između dva svjetska rata interesovanje za Šekspira nije ništa manje u Srbiji negu u Engleskoj, a da je režiser i teatrolog Dušan Mihailović zaključio da su tri svjetske kreacije Šekspirovih likova na sceni Narodnog pozorišta ostvarili Dobrica Milutinović kao Otelo, Raša Plaović kao Hamlet i Ljubomir Jovanović kao Falstaf.

„Ostala su zapamćena do danas neka gostovanja. Šekspirovo spomen pozorište iz Stratforda na Ejvonu je 1957. godine tri puta igralo Tita Andronika sa Vivijen Li i Lorensom Olivijeom u gavnim ulogama. Igran je Kralj Lir u režiji Pitera Bruka. Godine 1959. gostovali su Džordž Nevil kojeg je kritika proglasila za idealnog Hamleta, a Ofeliju je igrala tada mlada Džudi Denč. Jedno od posljednjih ali zaista velikih gostovanja su četiri Hamleta u bravuroznoj izvedbi Kraljevskog nacionalnog teatra iz Londona 2001. godine u Beogradu“, dodala je Stevanovićeva.

Docent na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu Zorica Bečanović-Nikolić rekla je da je obilježavanje Šekspirovih jubileja u srpskoj kulturi počelo kada i u ostatku Evrope – po prvi put u Novom Sadu 1864. godine, i da su Šekspira u Evropi oživjeli njemački romantičari koji su ga čak poistovjećivali sa bogom.

„Laza Kostić je, kao prvi prevodilac Šekspira na srpski jezik, činio nešto u čast Šekspira slaveći ga šekspirovskim stihom – jampskim pentametrom koji je teško izvesti u srpskom jezik“, navela je Bečanović-Nikolić.

O kakvom je poduhvatu bilo riječ, svjedoči jedan prevod Kralja Lira, gdje je Laza Kostić preveo prvi čin u jampskom stihu, dok su drugi prevodioci nastavili ovu tragediju dijelom u prozi, a dijelom u desetercu, stihu karakterističnom za narodnu književnost.

„Jan Kot je 1963. godine u zbirci eseja Šekspira nazvao našim savremenikom, a ja se često poigram s naslovom te čuvene knjige i kažem Šekspir naš sagovornik. Šekspir je graničnik i za evropske vrijednosti, jer to je rano moderno doba do kada su važni čast, viteška riječ i moral, a od kada je dopustiva, pa čak i poželjna, manipulacija“, ocijenila je Bečanović-Nikolić.

Glumac i režiser Pozorišta Prijedor, pisac i pjesnik Darko Cvijetić rekao je da mu je neugodno reći da u ovoj malom pozorištu Šekspir nikada nije igran, ali da su mu večeras odškrinuta vrata, ističući da se pozorište može dijeliti na vrijeme prije i poslije Šekspira, dodajući tome „trepćućih 52 godine njegovog postojanja kada su nastali 154 soneta i navodnih 37 drama“.

„Govoriti o Šekspiru liči pokušaju da se u nekoliko rečenica ispriča fugalnost Bahovu ili u nekliko matematičih podataka objasni naučnost Teslina – dakle, nemoguće. Zato večeras dozivamo malu sjen njegovu da bismo obilježili njegovo trajanje u vremenu od četiri stoljeća“, rekao je Cvijetić.

Dijelove Šekspirovih djela govorili su glumci Pozorišta Prijedor Željko Kasap, Sabina Halilović, Dean Batoz, Mirela Predojević i Srđan Kneginjić, a u pratećem programu obilježavanja 400 godina od smrti Vilijema Šekspira učestvovali su učenici Muzičke škole „Savo Balaban“ Prijedor.

Autor: SRNA

Pratiti nas možete i na sledećim mrežama:
Facebook    Instagram   Twitter   Threads   YouTube

© 2025 GradPrijedor.com – Portal grada Prijedora. All rights reserved.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.